Mirno okupljanje roditelja njegovatelja održano je na Trgu Krajine u Banjaluci. Okupljanje organizuje udruženje građana „Glas tišine“
Jedna majka koja je danas bila na protestu rekla je da oni neće odustati i spremni su sa djecom svaki dan dolaziti na Trg.
“Ako ih nije sramota da nas gledaju ovdje sa ovako teško bolesnom djecom neka nas gledaju. Sramota je da se mi za svoja prava moramo boriti ovdje na ulici. U Federaciji BiH zakon je drugačiji, tamo majke primaju 1.000 KM i imaju uplaćene doprinose. Kod nas je 650 KM već pet godina. Roditelji koji imaju četvero djece imaju 750 KM i uplaćene doprinose, dok mi to ništa nemamo. Mi nismo htjeli da imamo bolesnu djecu, a njihov izbor je bio da imaju četvero i više djece”, rekla je ova majka.
Građanska inicijativa sa ciljem izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti, tačnije u dijelu koji se odnosi na status roditelja-njegovatelja, pokrenuta je od Udruženja roditelja „Glas tišine“ iz Banjaluke i Udruženja za pomoć MNRL Gradiška, kao reakcija na diskriminatorna zakonska rješenja koja, kako tvrde, narušavaju prava djece i osoba sa invaliditetom koje zahtijevaju 24-časovnu njegu.
Udruženje roditelja „Glas tišine“ je 20. avgusta 2024. godine podnijelo žalbu instituciji ombudsmena Bosne i Hercegovine, u vezi sa problemima statusa roditelja-njegovatelja u Republici Srpskoj.
Valentina Stojić, predsjednica Udruženja roditelja „Glas tišine“, rekla je da su ovu inicijativu pokrenuli kako bi ostvarili i proširili postojeća prava roditelja-njegovatelja.
„Sadašnja zakonska rješenja ograničavaju prava roditelja-njegovatelja. Zato ćemo u saradnji sa advokatom izvršiti izmjene Zakona o dječjoj zaštiti koja se odnosi na status roditelja-njegovatelja. Predložene izmjene i dopune Zakona bi putem peticije uputili Narodnoj skupštini Republike Srpske u cilju upoznavanja poslanika sa našim problemom i vjerom da će preduzeti korake u izmjeni i dopuni Zakona o dječjoj zaštiti, u dijelu koji se odnosi na status roditelja-njegovatelja“, rekla je za BUKU Stojić.
Ona dodaje da je najveći problem u trenutnom zakonskom okviru granica od 30 godina starosti djeteta/lica do kada roditelji primaju naknadu, koja se svake godine određuje odlukom Vlade na početku godine.
„Roditelj-njegovatelj nema uplaćene doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje, naknada je ograničena i godinama života roditelja, odnosno naknadu može primati do 65. godine, a to pravo se uskraćuje ukoliko se dijete školuje ili koristi dnevni centar, što predstavlja kršenje ustavnih prava. Prije svega, nama roditeljima je potrebna podrška. Potrebno je obezbijediti ustanovu u kojoj bi nam stručnjaci svojim znanjem i iskustvom pružili podršku i nedostaju nam dnevni centri“, rekla je za BUKU Stojić.
Izvor: BUKA
