Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se obilježava 5. juna, Reporteri bez granica (RSF) su naveli deset prijetnji koji se ponavljaju kada je riječ o izvještavanju o okolišu, prenosi Mediacentar Sarajevo.
Novinari koji izvještavaju o pitanjima okoliša izlažu se velikim rizicima – prijeti im se, bivaju ušutkani, a ponekad i ubijeni. RSF podsjeća da je 5. juna 2022. godine, upravo na Dan zaštite okoliša, ubijen Dom Phillips, novinar koji se bavio zaštitom okoliša u brazilskoj Amazoniji.
Organizacija je povodom ovog svjetskog dana pozvala na bolju zaštitu novinara i pravo na pouzdane informacije, što su, kako je naglasila, preduslovi za transformativno i efikasno djelovanje protiv klimatskih promjena.
„Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva odbranu slobodnih i pouzdanih informacija i zaštitu onih koji ih proizvode uprkos mnogim rizicima. Ne možemo se pretvarati da branimo okoliš dok dopuštamo da se novinarima koji izvještavaju o ovim pitanjima prijeti, uznemirava ih se i ubija. Bez slobode medija ne može biti stvarne akcije protiv klimatskih promjena“, izjavila je Anne Bocandé, urednička direktorica RSF.
Kako se efekti klimatskih promjena umnožavaju, šteta po okoliš privlači sve veći interes javnosti, a dezinformacije se intenziviraju, dodaje RSF, navodeći da uloga novinara koji izvještavaju o ovim pitanjima nikada nije bila važnija. Ipak, kako je naglašeno, širom svijeta u istraživanju ovih tema dolazi do istih prepreka: ograničen pristup područjima o kojima trebaju izvještavati, ušutkani izvori, zloupotreba sudskih postupaka, fizičko nasilje i kampanje uznemiravanja.
Deset glavnih prepreka
RSF je izdvojio deset glavnih prepreka ekološkom novinarstvu, koji su ilustrovani nedavnim primjerima.
- Zone zabranjenog pristupa – novinari koji su specijalizovani za ekološko izvještavanje često se suočavaju s velikom preprekom, odnosno fizičkim pristupom. RSF navodi primjer iz zapadne Gane kada su, između ostalih, dopisnicima Channel One TV i ABC Newsa napali, prijetili im i spriječili da snimaju ilegalnu eksploataciju poljoprivrednog zemljišta u februaru 2025. godine. RSF ističe da se gotovo dvije trećine svjetskih prirodnih resursa vadi u zemljama gdje je sloboda medija ozbiljno ograničena. U nekim državama, poput Saudijske Arabije i Kine, te zone su praktično zatvorene za novinare zbog ograničenja nametnutih medijima. Na drugim mjestima oružani sukobi onemogućavaju izvještavanje na terenu. To se posebno odnosi na Demokratsku Republiku Kongo (DRK), naveo je RSF.
- Ograničene informacije – pristup informacijama je još jedno bojno polje za novinare koji se bave okolišem. RSF naglašava da je po povratku u Bijelu kuću Donald Trump pokrenuo sveobuhvatno smanjenje javnih informacija o okolišu u Sjedinjenim Američkim Državama, te dodaje da su krajem januara 2025. godine hiljade web stranica, uključujući Agenciju za zaštitu okoliša, uklonjene.
- Ugroženi izvori – ekološko novinarstvo uveliko se oslanja na izvore koji se, kada pristanu progovoriti, izlažu značajnim rizicima od odmazde. Nekoliko kambodžanskih aktivista, koji su se pojavili u izvještaju francuskog televizijskog kanala France 24 i za koji je kambodžansko Ministarstvo okoliša tvrdilo da je „lažna vijest“, su uhapšeni, a kasnije pušteni pod uslovom da prekinu svaki kontakt sa stranim novinarima. Britanski novinar za okoliš Gerald Flynn, koji se također pojavio u dokumentarcu, od novembra 2024. godine je stavljen na crnu listu, čime mu je zabranjen povratak u Kambodžu.
- Cyber uznemiravanje – online platforme postale su moćni alati za zastrašivanje novinara, piše RSF. U junu 2025. godine, freelance novinarka iz Ukrajine Olena Mudra bila je meta online kampanje blaćenja nakon što je objavila niz istraga o kontroverznom projektu vjetroelektrane u Karpatima u Zakarpatju. Na internetu su kružile lažne slike koje je prikazuju u ruskoj vojnoj uniformi, uz optužbe da provodi obmanjujuće istrage u ime Moskve.
- Redakcije pod napadom – ni same medijske kuće nisu pošteđene. Oko 50 uzgajivača kamenica je 5. januara 2026. godine zapalilo ulaz redakcije francuskog dnevnika Midi Libre u Saint-Jean-de-Védasu nakon što su novine izvijestile o zabrani prodaje ostriga iz lagune Thau.
- Pravno uznemiravanje – da bi ušutkali novinare, neki od pojedinaca koji su meta njihovih istraga koriste pravosudni sistem kao oružje. Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) sve se više koriste protiv novinara koji izvještavaju o pitanjima zaštite okoliša. U Francuskoj, vodeća ličnost u industriji prerade svinjskog mesa tužila je istraživački portal Splann! nakon istrage objavljene u maju 2024. Slučaj je konačno odbacila istražna komora Apelacionog suda u Rennesu godinu dana kasnije, ističući zastrašujuću prirodu takvih postupaka.
- Fizičko nasilje na protestima – biti novinar i jasno identifikovan kao novinar više nije dovoljno da se osigura zaštita. U tom kontekstu RSF je naveo da su hapšenja tokom protesta sve češća, uključujući i dok se izvještava o ekološkim pitanjima. Krajem marta 2025. godine novinara Sumita Jha uhapsila je policija dok je izvještavao o demonstracijama protiv krčenja šumovitog zemljišta na kampusu Univerziteta u Hyderabadu u Telangani.
- Pritvor – u mnogim zemljama izvještavanje o ekološkim pitanjima može direktno dovesti do zatvora. U Mijanmaru, režiserka dokumentaraca i novinarka Shin Daewe, poznata po svom radu na ekološkim pitanjima i posljedicama građanskog rata, uhapšena je u oktobru 2023. godine dok je radila na dokumentarcu. Vojna hunta ju je lažno optužila za „podsticanje terorizma“, pa je osuđena na doživotni zatvor u januaru 2024. godine. Kazna joj je kasnije smanjena na 15 godina. Prema riječima njenih rođaka, bila je podvrgnuta ponovljenim ispitivanjima i mučenju dok je bila u pritvoru. Nakon 915 dana iza rešetaka na slobodu je puštena u aprilu 2026. godine.
- Prijetnje smrću i ubistvo – 5. juna obilježava se četvrta godišnjica ubistava britanskog novinara Doma Phillipsa i brazilskog stručnjaka za pitanja autohtonih naroda Brune Pereire u brazilskoj Amazoniji. Federalna policija je u vezi sa zločinom počinjenim u dolini Javari optužila devet osoba koji još čekaju suđenje. Turski novinar za zaštitu okoliša i dokumentarista Hakan Tosun, umro je u Istanbulu 13. oktobra 2025. godine, tri dana nakon što je bio nasilno napadnut. U Mozambiku, Carlitos Cadangue, novinar privatnog televizijskog kanala STV, preživio je pokušaj ubistva 4. februara 2026. godine.
- Izloženost ekološkim rizicima – izvještavanje o ekološkim pitanjima također znači biti direktno izložen posljedicama klimatskih promjena. Cikloni, poplave, šumski požari i suše dovode novinare u opasnost i slabe lokalne redakcije, koje su često na prvim linijama informisanja pogođenih zajednica. Na Mayotteu, ciklon Chido, koji je pogodio arhipelag u decembru 2024. godine, uništio je lokalne medije zajedno s ostatkom teritorije, ozbiljno poremetivši izvještavanje o katastrofi mjesecima. U Brazilu su poplave koje su opustošile Rio Grande do Sul u proljeće 2024. godine također teško pogodile regionalne medije. Redakcije su bile poplavljene, oprema oštećena, a uslovi izvještavanja opasni. Prema informacijama RSF-a, više od 70 posto medijskih kuća u državi nije imalo plan za vanredne situacije.
Kako bi pomogao novinarima da se bolje pripreme i odgovore na ove rizike, RSF je objavio praktični vodič za novinare koji izvještavaju o klimatskoj krizi, a koji se nalazi na ovom linku.
