Skupština Tuzlanskog kantona usvojila je nacrt Prostornog plana za narednih 20 godina. Prvi put je izrađen kompleksan strateški dokument koji će biti osnova za razvoj kompletne infrastrukture i koji određuje pravce uređenja prostora, razvoja saobraćaja, zaštite okoliša, korištenja prirodnih resursa te unapređenja uvjeta života u ovom kantomnu. Posebna pažnja je na izgradnji cesta
Uz 387 naseljenih mjesta, sve veću koncetraciju stanovnika u centrima i cestovnu opterećenost, Tuzlanskom kantonu neophodan je novi Plan protornog uređenja, a koji je sačinio IPSA Institut. Od 2.648 kvadratna kilometara površine, predviđeno je 32 % poljoprivrednog zemljišta, 49 % šumskog te ostalog. Posebno je povećana površina za privredu.
“Gotovo 80% površine je uvežano za razliku pod postojeće, a koja se zasniva na podacima iz prostornih planova općina i gradova i to je znatno uvećanje za TK jer želimo privrednicima pokazati da podržavamo jačanje jer su oni jedan od ključnih faktora”, kazala je Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja TK.
Ključni faktor je i dobra putna infrastruktura. Iako ovisi od federalnog nivoa vlasti, razvoj kantona uslovljava nedostatak autoceste, brze ceste, odnosno, bilo kakve nove ceste.
“Unutar Prostornog plana imamo definisanu putnu komunikaciju, odnosno, autopu Tuzla-Brčko-Orašje i to u fazi izvedbenog projekta kojim je jasno definisana trasa. Imamo studiju koja definiše brzu cestu Doboj-Tuzla-Kalesija što otvara prostor za izradu planske dokumentaciju i izvedbu tih cesta”, naglasio je Dževad Hadžić iz Kluba poslanika SDP-a.
“Imamo zaista tu blokadu kada je u pitanju putna infrastruktura. I naravno da ćemo inicirati dopunu i prijedloge Plana prostornog uređenja TK, da se uspostave dodatne putne komunikacije i ceste, posbeno Tuzla-Orašje i Tuzla- Kalesija”, naveo je Bahrudin Ahmetagić iz Kluba poslanika SDA.
Novi prostorni plan daje nadu da će se na neki način regulisati i divlja i neplanirana gradnja objekata i nepoštivanje postojećih zakona.
“Pamtim vrijeme kada nismo imali nijedan prostorni plan, ni kantona ni gradova i opština. Ovdje je dobro da postoji planska dokumentacija, da ima osnov koji će definisati razvoj. A vjerujem da ćemo u narednom periodu, kroz inspekcijski nadzor i kontrolu nadležnih institucija i da tu oblast značajno bolje definišemo”, dodao je Dževad Hadžić iz Kluba poslanika SDP-a.
“Strogo po zakonu gledano, mnogi objekti bi bili srušeni. Kao što se radi trenutno u Hrvatskoj, ruše se objekti koji su nrapavljeni u zoni zaštićenih vodnih područja. Međutim, kod nas je problematična primjena zakona. Vi znate da sve godine produžujemo zakon o legalizaciji i bespravno izgrađenim objektima, itd.”, istakao je Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK.
Između ostalog, ovim bitnim aktom planirano je poboljšanje željezničkog prevoza, instalacije solarnih elektrana, definisano upravljanje rudnim poljem te kamenolomima i istražnmim poljima, posebno, istraživanje litija.
“Mi nismo smatrali da je potrebno das u Nactru dozvolimo tu vrstu radova na području Tuzlanskog kantona, odnosno, shodno i aktima koje imamo na snazi od nmaših jedinica lokalne samouprave koje se nalaze na teritoriji Majevice koji iskazuju jasan stav da su protiv ovakve vrste istraživanja i ministarsto je to podržalo”, poručila je Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja TK.
Zanimljivo, studija IPSA Insituta pokazala je da bi se u naredne dvije decenije, u ovom kantonu, broj stanovnika trebao povećati za čak 100.000. Objašnjenje za to nismo uspjeli dobiti jer predstavnik instituta nije želio davati izjave medijima. Ono što slijedi je javna rasprava sa novim prijedlozima i dodacima, a dokument bi trebao biti usvojen do kraja godine.
Izvor: N1
