Svi granični prelazi koji iz regiona vode ka Evropskoj uniji 16. juna mogli bi, prema najavama transportnih preduzeća sa zapadnog Balkana, biti blokirani sa 300.000 kamiona i to na 16 sati s ciljem buđenja svijesti Brisela i konačne zaštite prava vozača
Nezadovoljni ćutanjem Brisela i diskriminatorskim tretmanom na evropskim granicama, prevoznici iz Srpske i FBiH ljutnju su iskazali sredinom aprila protestnom vožnjom kroz Sarajevo u kojoj je učestvovalo više od 500 kamiona iz cijele zemlje.
Oni su tada iznijeli niz problema koji im onemogućavaju rad, a ograničen radni boravak vozača u zemljama EU istaknut je kao najozbiljniji.
Izostanak konkretnih poteza natjerao ih je da se udruže sa kolegama iz regiona, a generalni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, koji predvodi borbu vozača u BiH, Velibor Peulić rekao je za “Glas” da su najavljeni masovni protesti u regionu već dogovoreni te da predstavnici Unije imaju još malo vremena da krenu s primjenom potpisanih sporazuma.
“Izvinjavamo se građanima Srpske i BiH što će biti pritisnuti ovim problemom, kolapsom koji će uslijediti na graničnim prelazima, ali ukoliko nam do 15. juna predstavnici Evropske komisije ne budu dali dovoljno dokaza da će primjenjivati AETR sporazum onako kako je napisano, bez pogrešnih tumačenja, ova blokada će biti samo prva opomena prema Uniji. Naredne korake, odnosno usaglašavanja o zaustavljanju svih lanaca snabdijevanja, dogovaraćemo regionalno. Na graničnim prelazima BiH prema EU izvešćemo oko 7.500 kamiona, a u cijeloj regiji će ih biti više od 300.000. Blokada će trajati 16 sati zato što prosječno zadržavanje na granicama traje toliko”, rekao je Peulić i dodao da je riječ i o prevoznicima iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore.
On je podsjetio da je AETR sporazum najstariji međunarodni sporazum o radu mobilnih radnika, vozača u međunarodnom transportu, potpisan između EU i zemalja izvan nje, uključujući BiH i sve zemlje zapadnog Balkana, a koji garantuje pravo na rad i definiše dužinu boravka u EU 2.160 sati, status profesionalnih vozača, primjenu pametnih tahografa i EU standarda.
“Mi posjedujemo tahografe. Imamo licencirane firme. Kupujemo vozila po EU normama, pratimo njihovo zakonodavstvo. Nismo azilanti, niti migranti već logistički provajderi i njihovi partneri, te očekujemo da nas tako i tretiraju. Transport počinje iz BiH, završava u EU, a zatim se ciklično vraća. To je rad, a ne boravak u smislu migracione politike. Transport nije beznačajan tehnički sektor, već krvotok ekonomije, trgovine i integracija”, kategoričan je Peulić.
On je apelovao na Spoljnotrgovinsku komoru BiH da pozove ostale komore zemalja zapadnog Balkana da stanu iza ove inicijative.
“Pozivamo i Predsjedništvo BiH da do 15. juna uputi jasan poziv državama regiona na zajedničko regionalno stajalište”, dodao je Peulić.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković rekao je kako se nada da 16. juna neće biti veliki protest domaćih prevoznika, jer u suprotnom posljedice će trpjeti BiH.
Dodao je da 73 odsto robe iz BiH izlazi u EU preko četiri granična prelaza, od 15 međunarodnih s kojima se komunicira u Šengen zoni.
“Pritisak je toliki da smo za posljednjih osam godina imali 400 miliona kontakata na toj granici, od čega 11 miliona autobusa, imamo 110 miliona teretnih vozila i oko 300 miliona putnika”, rekao je Vuković navodeći da je potrebno pronaći zajednički jezik i krenuti od malih stvari koje se mogu riješiti.
Predsjednik Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika tereta Spoljnotrgovinske komore BiH Dragan Marić pozvao je sve koji mogu da im pomognu jer su na dnu.
“Nisu ni blokade rješenje, ali ako nema drugog, mi moramo zatvarati granice, puteve. Podići to na neki nivo, da ljudi vide da smo mi u problemima, jer puno nas živi od toga”, rekao je Marić juče u Sarajevu.
Velibor Peulić je istakao da vozači probleme imaju i na graničnim prelazima u BiH, te da su prelazi u Gradišci, Brodu, Izačiću i Rači postali simbol sporosti, birokratije i nepoštovanja.
“Carinski službenici često nemaju direktan kontakt sa ekspertskim timovima. Tehnička rješenja koja dogovaramo na terenu se ne primjenjuju. Takođe inspekciji aparat radi van sistema. Na primjer, ulazak robe zavisi od “procjene” inspektora, bez jasnog algoritma”, kazao je Peulić.
