Za vikend su četiri osobe izgubile život u saobraćajnim nesrećama koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola
Jedna se desila u Bosni i Hercegovini – u Počitelju u kojoj su tri mlade osobe poginule – djevojka (20) i dva mladića od po 22 godine, a druga je bila u Sloveniji u mjestu Jesenice u kojoj je stradao, također, mladi državljanin BiH (23).
Jasno je svima da volan i alkohol ne idu “ruku pod ruku” jer taj spoj sve više uzima života na cestama.
Tako da je preporuka i obaveza svih vozača da ne konzumiraju alkohol, međutim, isto tako mnoge zemlje postavljaju zakonske granice kada je u pitanju količina alkohola koju vozači smiju imati u krvi.
Shodno tome, uporedili smo kolika je dozvoljena količina alkohola u krvi u Bosni i Hercegovini s onima u državama regije.
Prema dostupnim podacima, u BiH dozvoljeni nivo alkohola u krvi iznosi 0,3 promila, što je isto i u Crnoj Gori. U Srbiji je granica nešto stroža – vozači smiju imati najviše 0,2 promila alkohola. U susjednim zemljama, kao što su Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija, dozvoljeni limiti su nešto viši, odnosno 0,5 promila, dok su kazne za prekoračenje tih granica strože.
Zakonske granice alkohola u krvi vozača
Međutim, važno je istaći da je trenutno u BiH na snazi usvajanje izmjena Zakona o sigurnosti saobraćaja koji je izglasan u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, a sada treba biti potvrđen i u Domu naroda.
Ove izmjene su, kako su pojasnili predlagači zastupnici Saša Magazinović i Jasmin Imamović, prije svega predložene kako bi se pooštrila kaznena politika i samim time i definisao pojam “objesne”, odnosno, “bahate” vožnje koja podrazumijeva i vožnju pod utjecajem alkohola (više od 1,5 promila).
Shodno tome, predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.
Trenutni Zakon o sigurnosti saobraćaja koji je na snazi u BiH podrazumijeva sljedeće novčane kazne:
50 KM i jedan kazneni bod za vozača ili instruktora vožnje dok osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom kod kojeg se utvrdi da količina alkohola u krvi prelazi 0 promila pa sve do 0,3 promila alkohola u krvi;
Od 50 KM do 250 KM i jednim kaznenim bodom bit će kažnjen za prekršaj vozač ili vozač-instruktor dok osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom kod kojeg se utvrdi da količina alkohola u krvi prelazi količinu od 0,3 promila do 0,8 promila;
Od 100 KM do 300 KM, jednomjesečnO oduzimanje vozačke te dva kaznena boda su kazne za vozača ili vozača-instruktor dok osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi veća od 0,8 promila pa do 1,5 promila;
Od 400 KM do 1.000 KM, dva boda i dva mjeseca oduzimanja vozačke dozvole bit će kažnjen vozač ili instruktor vožnje dok osposobljava kandidata za vozača motornog vozila u praktičnom upravljanju vozilom kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi veća od 1,5 promila.
U Crnoj Gori, u kojoj je dozvoljena ista količina alkohola u krvi kao i u BiH, se također razmatraju promjene u zakonu pa se tako u budućnosti može očekivati da tamošnji vozači neće smjeti imati više od 0,1 promila alkohola u krvi, a osim toga, izmjenama Zakona o sigurnosti u saobraćaju koji je na javnoj raspravi, predviđene su i druge rigoroznije kazne, kao i pravila.
Shodno tome, prema novim izmjenama zakona, vozači i druge osobe koje krše saobraćajne propise suočit će se sa novčanim kaznama u iznosu od 300 do 1.000 eura, kao i mogućnošću zatvorske kazne do 60 dana. Zakon propisuje rigorozne mjere za niz prekršaja koji ugrožavaju sigurnost saobraćaja. Također, vozači sa više od 1 g/kg (promila) alkohola u krvi, ili oni koji su nesposobni za vožnju iz drugih razloga, suočavaju se sa teškim sankcijama. Za većinu navedenih prekršaja izriču se i tri kaznena boda. Ako prekršaj izazove neposrednu opasnost ili saobraćajnu nezgodu, vozaču se određuju još dva dodatna kaznena boda.
U Srbiji, zemlji regije koja trenutno ima najniži stepen tolerancije dozvoljenog alkohola u krvi, kazne predviđene za vozače kod kojih se utvrdi prisustvo veće od 0,2 promila se kreću od 5.000 (nešto više od 42 eura) do 100.000 dinara (nešto više od 852 eura) novčane kazne, a što je veći promil alkohola u krvi to se pooštravaju i dodatne kazne pa tako od oduzimanja vozačke na tri mjeseca, pa preko zabrane vožnje, možete doći i do kazne zatvora u iznosu od 30 dana. Kazna zatvora je predviđena za vozače koji prilikom alkotestiranja imaju više od dva promila alkohola u krvi, a kako je navedeno, ova sankcija se može zamijeniti i za rad u općinskim službama. Detalje o kaznenoj politici u Srbiji čitajteovdje.
Važno je istaći da je u zemljama Evropske unije dozvoljeno 0,5 promila alkohola u krvi. Među njima su, kako smo već gore naveli, Hrvatska i Slovenija, međutim, kazne za one kod kojih se otkrije da imaju više od 0,5 promila predviđene su i rigorozne sankcije.
Kada je riječ o Hrvatskoj novčane kazne za vozače koji imaju više od 0,5 promila alkohola u krvi se kreću od 700 kuna (nešto više od 92 eura) do 20.000 kuna (nešto više od 2.654 eura), a za one kod kojih se otkrije količina veća od 1,5 promila moguća je i kazna zatvora do 60 dana.
Kažnjivo je i odbijanje vozača u saobraćaju da se podvrgnu ispitivanju prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova ili ljekarskom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina i to novčanom kaznom od 10.000 kuna (nešto više od 1.327 eura) do 20.000 kuna (nešto više od 2.654 eura) ili kaznom zatvora do 60 dana.
U Sloveniji se kazne za vožnju pod utjecajem alkohola kreću od 300 do 1.200 eura, a kako piše GP Maljevac, jedan od najčešćih uzroka oduzimanja vozačke dozvole u ovoj zemlji je upravo vožnja pod dejstvom alkohola.
U Sjevernoj Makedoniji, koja nije članica EU, ali jeste podnijela zahtjev za članstvo još 2004. godine, dozvoljena količina je također 0,5 promila alkohola u krvi. Međutim, i u ovoj zemlji su predviđene novčane kazneod 15.300 makedonskih dinara (nešto više od 248 eura) do 24.600 makedonskih dinara (nešto više od 399 eura), kao i zatvor i suspenzija vozačke dozvole ukoliko se utvrdi da je vozač vozio sa više od 0,5 promila.
Vozači ne smiju piti pa voziti
Također, važno je istaći da ni u jednoj od navedenih zemalja profesionalni i vozači početnici ne smiju koristiti alkohol, odnosno, moraju biti u potpunosti trijezni za volanom. Isto se podrazumijeva i za suvozače.
Ipak, važno je naglasiti da se alkohol ni u kojem slučaju ne podrazumijeva i ne dozvoljava vozačima, ali da ipak ove dozvoljene količine alkohola mogu biti tolerisane na način da se ipak, prema procjeni policije, osoba koja upravlja vozilom na određeni način sankcioniše – isključuje iz saobraćaja do otrežnjenja, vodi u policijsku stanicu također dok se ne otrijezni ili joj se kratkoročno oduzme vozačka.
To se radi zbog toga što se bilo kakva konzumacija alkohola i u bilo kojoj količini negativno odražava na ljudski organizam i ponašanje.
Šta u organizmu predstavlja jedan, dva, tri ili pet promila?
Promil je jednostavno mjera koncentracije alkohola u krvi. 0,3 promila znači da u 1 litri krvi postoji 0,3 grama alkohola. Kako bismo slikovito pojasnili, za prosječnu osobu od 70 kg, popijena jedna čaša piva od 0,5 l (oko 5% alkohola) može dovesti do oko 0,3 promila. Dakle, popijete jedno pivo, i vrlo je vjerovatno da ćete biti na toj granici od 0,3 promila.
Standardna čaša vina (oko 12% alkohola) može povećati nivo alkohola u krvi za oko 0,3 promila kod osobe od 70 kg. Dakle, jedna čaša vina bi mogla biti dovoljno da dostignete tu dozvoljenu granicu.
Ako pijete rakiju, viski ili bilo koji drugi alkohol od 40% jačine, oko 30 ml tog pića može dovesti do otprilike 0,3 promila u krvi za osobu od 70 kg.
Dakle, 0,3 promila alkohola u krvi odgovara otprilike:
1 pivo (0,5 l)
1 čaši vina
30 ml rakije
Kako je ranije pojašnjeno, ova količina alkohola je dozvoljena u BiH i Crnoj Gori, tačnije, ne snose se ozbiljne i teže sankcije ukoliko se utvrdi da je posjedujete dok ste za volanom.
U zemljama EU, a u ovom slučaju Sloveniji i Hrvatskoj, ali i Sjevernoj Makedoniji, koja još nije dio te zajednice, dozvoljena količina je 0,5 promila.
To znači da je dozvoljena veća koncentracija alkohola u krvi i to bi značilo da u litri krvi postoji 0,5 grama alkohola.
U tom slučaju za prosječnu osobu od 70 kg, 1 do 1,5 piva (0,5 l, 5% alkohola) moglo bi dovesti do 0,5 promila. Dakle, popijete 1 do 1,5 piva, i vjerovatno ćete dosegnuti 0,5 promila u krvi.
Kod vina, 1 do 2 čaše (150 ml svaka, 12% alkohola) mogu dovesti do 0,5 promila u krvi za osobu od 70 kg. Dakle, dva standardna vina mogu biti dovoljno da dostignete ovu granicu.
Ako pijete rakiju ili viski (oko 40% alkohola), 40 ml tog pića (jedna i po standardna mjera) može dovesti do približno 0,5 promila u krvi za osobu od 70 kg.
A kada je riječ o 0,2 ili 0,1 promilu alkohola u krvi to znači da je dovoljna veoma mala količina bilo kakvog alkoholnog pića da se dostigne taj rezultat.
To je u suštini jedna flaša piva, jedna čaša vina i 20 ml žestokog pića, dok je samo 10 posto popijenog pića dovoljno da se prilikom alkotestiranja napuše 0,1 promil alkohola.
Međutim, podnošenje alkohola i vožnja pod utjecajem istog veoma zavisi od spola, težine osobe, njene dobi, ali i stanja njenog organizma.
Na normalno rasuđivanje utječe i promil alkohola
Također, ono što je sasvim sigurno jeste da, bez obzira na sve, čak i najmanja količina alkohola u krvi može utjecati na normalno rasuđivanje, pravovremenu i efektivnu reakciju u saobraćaju i sposbnost upravljanja vozilom.
Da su te tvrdnje tačne pokazuju i dvije nesreće samo ovog vikenda u kojima je stradala mladost. Oba vozača – onaj u Počitelju i onaj u Sloveniji su vozili pod utjecajem alkohola i skrivili nesreće sa smrtnim ishodom.
Stoga je najpametnije da ne vozite ukoliko planirate prilikom izlaska konzumirati alkohol ili da vas u tom slučaju vozi trijezan prijatelj ili član porodice, a tu su uvijek i druga prijevozna sredstava poput taksija i javnog gradskog saobraćaja.
Osim svih gore navedenih novčanih i drugih kazni čeka vas još jedna i to ona, većina je saglasna, najteža – život sa grižnjom savjesti za jedan oduzeti ljudski život.
Izvor: N1
