Može li nova istražna komisija donijeti stvarnu promjenu?
Inicijativa za monitoring EU integracija zatražila je od Komisije za borbu protiv korupcije Državnog parlamenta da pokrene postupak formiranja istražne komisije o stanju u pravosuđu Bosne i Hercegovine, što će biti razmatrano na sjednici Komisije prije prosljeđivanja Kolegiju Predstavničkog doma.
Inicijativa naglašava da je djelovanje Parlamenta ključno za zaštitu javnog interesa, jačanje vladavine prava i ispunjavanje prioriteta na putu ka EU, te traži formiranje komisije s jasnim mandatom i javnim saslušanjima zbog brojnih afera koje su uzdrmane povjerenje građana i ukazale na nefunkcionalnost mehanizama kontrole u pravosuđu.
Stanje u pravosuđu
Protiv glavnog državnog tužioca podnošene su prijave zbog presignacije predmeta, ali disciplinski tužilac nije našao osnova za postupak. Uslijedile su međusobne prijave između tužilaca – jedan je prijavio glavnog tužioca za zaustavljanje optužnice za ratni zločin, a ovaj je uzvratio prijavom. Zamjenik glavnog tužioca podnio je prijavu protiv glavnog tužioca i tužiteljice zbog sumnje da su štitili političare od krivičnog gonjenja, ali ni Tužilaštvo ni disciplinski organi nisu donijeli odluku.
Nekadašnji predsjednik Privremene istražne komisije smatra da međusobne optužbe nosilaca pravosudnih funkcija pokazuju da je stanje lošije nego ranije. Podsjeća da je rad te komisije rezultirao smjenom bivše glavne tužiteljice (zbog zanemarivanja obaveze automatske raspodjele predmeta) i bivšeg predsjednika VSTV-a.
Različiti stavovi o novoj komisiji
Parlamentarci su podijeljeni – jedni smatraju da nova komisija nije potrebna jer već postoji stalna komisija za borbu protiv korupcije, dok drugi ukazuju na nepostojanje političke volje za stvarne promjene. Privremena istražna komisija utvrdila je da je pravosuđe najneefikasniji dio sistema i preporučila provjeru svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužilaca.
U proceduri je Prijedlog zakona o VSTV-u koji predviđa rigorozne provjere porijekla imovine, po uzoru na model gdje je veliki broj sudija i tužilaca odustao od funkcija. Pojedini predlagači smatraju da zakonske izmjene neće donijeti suštinske promjene bez preispitivanja rada tužilaca i čišćenja pravosuđa od onih koji su zataškavali korupciju, za što nema političke volje. Ukazuje se i na potrebu eliminisanja etničkih kriterija pri imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija.
Politički uticaj i neophodne reforme
Prema izvještaju Privremene komisije, politički uticaj se ne ogleda samo kroz direktne intervencije, već i kroz strah nosilaca pravosudnih funkcija da poduzimaju radnje koje bi se zamjerile političarima, zbog čega se mnoge istrage ne pokreću.
Profesor ustavnog prava objašnjava da je tužilaštvo “iščupano” iz sistema izvršne vlasti bez uspostavljanja efikasne kontrole, za razliku od prakse u razvijenim zemljama. Podsjeća na slučaj kada je glavni tužilac pred komisijom izjavio da Tužilaštvo nije dobilo prijave za zloupotrebe protiv članova Vijeća ministara, iako su po službenoj dužnosti morali postupati.
Za korjenite promjene neophodno je provesti reforme koje su zakočile institucije. Iako zakoni ne sprječavaju procesuiranje odgovornih, strukture unutar pravosuđa ne žele ili ne mogu procesuirati najosjetljivije predmete. Rješenje se vidi u jačanju mehanizama integriteta i provjere kvalifikacija prilikom izbora ključnih ljudi u pravosuđu.
