Firma Intral BH, koja je oživjela obućarsku proizvodnju u Tuzli, završila je u prethodnom stečaju zbog platežne nesposobnosti, iako je primarno važila za jedan od simbola industrijskog oporavka u toj regiji Bosne i Hercegovine
Prije samo nekoliko godina činilo se da se u Tuzlu vraća stara obućarska slava. Firma Intral BH oživjela je proizvodne hale nekadašnjeg giganta, Fabrike obuće Aida, unajmivši njihove prostore i zapošljavajući stotine radnika, uključujući i bivše uposlenike te tvornice.
Zvuk šivaćih mašina koji je godinama izostajao, ponovo je ispunio hale, a optimizam je rastao iz dana u dan. Međutim, iza te slike nade i rasta, bilo je poslovanje koje se ispostavilo, dugoročno neodrživo, bez mogućnosti savladavanja kriza, poput one koju je izazvala pandemija koronavirusa.
Naime, prema saznanjima portala Klix.ba, na osnovu dokumentacije u koju je imao uvid, 30. jula ove godine, Općinski sud u Tuzli donio je rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka nad firmom Intral BH, zbog dokazane platežne nesposobnosti.
No, krenimo redom. Krajem 2015. godine, Intral BH je zakupio proizvodnu halu tadašnje Aide u stečaju, a u saradnji s Vladom Tuzlanskog kantona je sanirao prostorije i pokrenuo proizvodnju. Za kratko vrijeme zaposleno je 300 osoba, a proizvodi od papuča i sandala do čizama, nalazili su put do kupaca širom svijeta, uključujući tržišta Kanade, SAD-a, Bliskog Istoka i Evropske unije.
Kroz partnerstva s USAID-om i Federalnim zavodom za zapošljavanje, Intral BH je realizirao projekte prekvalifikacije i obrazovanja, uključujući i pokretanje smjera obućarstva u jednoj tuzlanskoj srednjoj školi. Mnogi su vjerovali da je ovo početak dugoročne obnove obućarske industrije u Tuzli, ali i ostatku naše države.
Tiho gašenje i slom
Iako su podaci o izvozu i radnoj snazi djelovali obećavajuće, problemi su se, prema dokumentaciji Općinskog suda u Tuzli, nagomilavali u tišini.
Firma je već u martu 2021. godine prestala s poslovanjem, a računi su blokirani. Većina radnika je odjavljena, izuzev žena na porodiljskom bolovanju. Od tada, dugovi su se samo gomilali.
Nešto ranije, odnosno 1. septembra 2020. godine, menadžment Intrala je donio odluku da obustavi rad pogona u Tuzli te skoro 300 radnika pošalje na evidenciju nezaposlenih Kantonalnog zavoda za zapošljavanje. Tada su tvrdili da je riječ o privremenoj odluci jer će radnici biti vraćeni na posao nakon nabavke materijala te sklapanja novih narudžbi.
U prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, kojeg je firma sama podnijela 29. aprila 2025. godine, je posebno istaknut negativan utjecaj pandemije COVID-19 na poslovanje firme.
Rješenjem suda, određeno je pokretanje prethodnog postupka s ciljem utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja nad firmom Intral BH, uključujući i njenu podružnicu za maloprodaju.
Istim rješenjem je imenovan privremeni stečajni upravnik koji u roku od 30 dana treba dostaviti izvještaj o stvarnom stanju firme, vrijednosti imovine, potencijalima za nastavak poslovanja i pokrivenosti troškova stečajnog postupka.
Dugovanja prema radnicima 80 hiljada KM
Fabrika, prema izjavi zastupnika, u vlasništvu ima približno 180 mašina, od čega je polovina neupotrebljiva, dok se druga polovina može prodati.
Većina obaveza prema radnicima je izmirena, uključujući i uvezivanje radnog staža, ali ostaje dug za neisplaćene plaće u visini od okvirno 80 hiljada KM. Obaveze prema bankama, dobavljačima i trećim licima svedene su na nekoliko hiljada KM.
Prema rješenju, privremeni upravnik ima široka ovlaštenja, uključujući pristup poslovnim prostorijama firme, procjenu mogućnosti pokrivanja troškova stečaja, obezbjeđenje imovine i kontrolu kompletnog poslovanja dužnika.
U međuvremenu su sve mjere pojedinačne prinudne naplate zaustavljene, a firma više ne može raspolagati svojom imovinom bez odobrenja suda i upravnika.
Primjer poput Intrala BH pokazuje kako se čak i uz podršku institucija i međunarodnih partnera, oporavak industrije može zakočiti, ako finansijska i tržišna održivost nisu dugoročno obezbijeđene.
Iako su radnici bili zadovoljni uslovima i obukama, čini se da tržišna realnost, poslovne odluke i mogući problemi likvidnosti nisu išli u prilog ovom ambicioznom projektu zasnovanom pod okriljem Intrala BH.
Izvor: Klix
