Kina je poručila da će se “boriti do kraja” umjesto da popusti onome što smatra američkom prisilom. Povećat će carine na američku robu s 34% na 84% kao odgovor na posljednji potez Bijele kuće. Što ovaj rastući trgovinski sukob znači za svjetsko gospodarstvo?
Koliko SAD i Kina trguju međusobno?
Ukupna robna razmjena između dviju gospodarskih sila prošle je godine iznosila oko 585 milijardi dolara. SAD je znatno više uvozio iz Kine (440 milijardi dolara) nego što je Kina uvozila iz Amerike (145 milijardi), piše BBC.
To znači da SAD u 2024. ima trgovinski deficit s Kinom – razliku između uvoza i izvoza – od 295 milijardi dolara. Radi se o znatnom trgovinskom deficitu koji iznosi otprilike 1% američkog gospodarstva. No, to je manje od bilijun dolara, koliko je Trump više puta ustvrdio ovaj tjedan.
Trump je već u svom prvom predsjedničkom mandatu uveo značajne carine na Kinu. Te su carine zadržane i proširene u mandatu njegova nasljednika Joea Bidena. Zajedno su te trgovinske prepreke pomogle smanjiti udio kineske robe u ukupnom američkom uvozu s 21% u 2016. godini na 13% prošle godine. Dakle, oslanjanje SAD-a na Kinu u trgovini smanjilo se tijekom posljednjeg desetljeća.
Ipak, analitičari ističu da je dio kineskog izvoza robe u SAD preusmjeren kroz zemlje jugoistočne Azije. Na primjer, Trumpova administracija je 2018. godine uvela carine od 30% na uvezene kineske solarne panele.
Ministarstvo trgovine SAD-a je 2023. iznijelo dokaze da su kineski proizvođači solarnih panela premjestili svoje pogone u Maleziju, Tajland, Kambodžu i Vijetnam te potom gotove proizvode slali u SAD iz tih zemalja, izbjegavajući carine. Nove “recipročne carine” koje je Trump uveo spomenutim zemljama stoga će povećati cijenu brojnih proizvoda u SAD-u koji u konačnici potječu iz Kine.
Što Amerika i Kina uvoze jedna od druge?
U 2024. godini najveći dio (9%) američkog izvoza u Kinu odnosio se na soju, koja se prvenstveno koristi za prehranu oko 440 milijuna kineskih svinja. Slijede zrakoplovi i motori, čipovi, farmaceutski proizvodi i nafta.
S druge strane, iz Kine su u SAD stizale velike količine potrošačke elektronike, računala i igračaka. Velike količine baterija, ključnih za električna vozila, također su dolazile na američko tržište.
Najveća kategorija američkog uvoza iz Kine su mobiteli, koji čine 9% ukupnog uvoza. Značajan udio tih pametnih telefona proizvodi se u Kini za Apple, američku multinacionalnu kompaniju. Američke carine na kineske proizvode bile su jedan od glavnih čimbenika pada tržišne vrijednosti Applea posljednjih tjedana, pri čemu je cijena dionice tijekom ožujka pala za 20%.
Svi ti uvozni artikli iz Kine postali su znatno skuplji za Amerikance zbog 20% carine koju je Trumpova administracija već nametnula Pekingu. Sada je carina porasla na 104%, pa bi učinak mogao biti pet puta snažniji.
I američki izvoz u Kinu poskupjet će zbog kineskih carina, što će na sličan način u konačnici štetiti kineskim potrošačima. Međutim, postoje i drugi načini na koje ove dvije nacije mogu pokušati naštetiti jedna drugoj putem trgovine.
Kina ima ključnu ulogu u preradi mnogih vitalnih sirovina za industriju, od bakra i litija do rijetkih metala. Peking bi mogao postaviti prepreke za isporuku tih metala SAD-u. To je već učinio u slučaju germanija i galija, koje oružane snage koriste za termalne kamere i radare.
Što se tiče SAD-a, moguće je da će se pojačati tehnološka blokada prema Kini koju je započeo Joe Biden. To bi Kini otežalo uvoz naprednih mikročipova, ključnih za umjetnu inteligenciju, koje još uvijek nije u stanju sama proizvoditi.
Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro ovaj je tjedan sugerirao da bi SAD mogao vršiti pritisak na druge zemlje, uključujući Kambodžu, Meksiko i Vijetnam, da ne trguju s Kinom ako žele nastaviti izvoziti u SAD.
Kako bi ovo moglo utjecati na druge zemlje?
SAD i Kina zajedno sudjeluju u svjetskom gospodarstvu sa čak 43%, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Ako bi započeli potpuni trgovinski rat koji bi usporio njihov rast ili ih čak gurnuo u recesiju, to bi vjerojatno štetilo gospodarstvima drugih zemalja u obliku sporijeg globalnog rasta. Globalna ulaganja također bi vjerojatno pretrpjela štetu.
Postoje i druge moguće posljedice. Kina je najveća proizvođačka nacija na svijetu koja proizvodi znatno više nego što njezino stanovništvo konzumira. Već sada ostvaruje gotovo bilijun dolara suficita u robi, što znači da izvozi više robe ostatku svijeta nego što uvozi.
A često proizvodi tu robu jeftinije od stvarne cijene proizvodnje zahvaljujući domaćim subvencijama i državnoj financijskoj potpori u obliku jeftinih kredita za povlaštene tvrtke. Čelik je primjer toga.
Postoji rizik da će, ako takvi proizvodi ne bi mogli ući na američko tržište, kineske tvrtke potražiti druge inozemne kupce. Iako bi to moglo biti korisno za neke potrošače, također bi moglo potkopati proizvođače u drugim zemljama, ugrožavajući radna mjesta i plaće.
Lobistička skupina UK Steel upozorila je na opasnost od viška čelika koji bi potencijalno mogao biti preusmjeren na britansko tržište. Posredni učinci potpunog trgovinskog rata između Kine i SAD-a osjetili bi se globalno, a većina ekonomista smatra da bi učinak bio izrazito negativan.
Izvor: Index
