Dok se u Washingtonu razmatraju različiti pravci djelovanja prema Kubi, američka administracija trenutno prednost daje diplomatskom pristupu i pritisku kroz reformske zahtjeve.
Prema pisanju medija koji se pozivaju na izvore bliske administraciji Donalda Trumpa, u opticaju su i radikalnije opcije, uključujući vojnu intervenciju s ciljem promjene vlasti, ali takav scenarij zasad nije u prvom planu.
Sjedinjene Američke Države su, kako se navodi, već uputile konkretne zahtjeve Havani. Među njima su privatizacija državnih preduzeća, veće otvaranje tržišta za strane investitore, unapređenje pristupa internetu, kao i kupovina američkih energenata.
Istovremeno, kubanskim vlastima je poručeno da bi pojedini visoki zvaničnici trebali odstupiti, čak i ako eventualna promjena vlasti bude odgođena za kasniji period.
Američki predsjednik ranije je najavio da će naredni potezi prema Kubi biti razmatrani nakon završetka operacija povezanih s Iranom, naglašavajući u više navrata da se kubanska ekonomija nalazi pod snažnim pritiskom.
Krajem februara Trump je izjavio da bi Sjedinjene Američke Države mogle „uspostaviti prijateljsku kontrolu nad Kubom“, čime je dodatno naznačio smjer politike Washingtona prema toj zemlji.
S druge strane, kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel poručio je da su već vođeni razgovori između dvije strane, s ciljem pronalaženja rješenja kroz dijalog o otvorenim pitanjima.
