Dok se u Bosni i Hercegovini svake godine raspravlja o nadležnostima, strategijama i posljedicama zagađenja, dvoje mladih ljudi odlučilo je djelovati. Bez funkcija, bez budžeta, ali s idejama, znanjem i nevjerovatnom upornošću
Na Svjetski dan zaštite životne sredine, oni ne pozivaju na promjenu – oni je već stvaraju. Iz Sarajeva dolazi inovacija – hibridna turbina koja koristi energiju vjetra i sunca za napajanje javne rasvjete. Iz Prijedora otpor – organizovana borba protiv mini spalionica i nelegalnih rudarskih iskopavanja koje prijete zdravlju zajednice. Muhamed Hamamdžić i Milica Končar nisu samo glas nove generacije – oni su konkretna akcija tamo gdje sistem zakazuje.
Muhamed Hamamdžić, donedavni sarajevski srednjoškolac, danas vodi tim mladih inovatora koji razvijaju hibridne turbine za proizvodnju električne energije. Njegova ideja: iskoristiti energiju vjetra i prometa uz saobraćajnice za napajanje javne rasvjete – čisto, obnovljivo, lokalno proizvedeno.
“U Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna vertikalna vjetroturbina. Sve koje imamo su horizontalne i mahom strane proizvodnje. Mi smo odlučili napraviti nešto što kod nas ne postoji, a u svijetu je sve traženije”, pojašnjava Muhamed.
Njihov prototip spaja vertikalnu vjetroturbinu i solarni panel snage 70W. Naprava funkcioniše kao samoodrživ sistem s dvostrukim izvorom energije. Još važnije – sve je povezano s mobilnom aplikacijom koju je tim samostalno razvio.
“Aplikacija je dostupna na Microsoft Storeu, a omogućava korisnicima da u realnom vremenu prate stanje uređaja – od napona baterije do učinkovitosti punjenja”, kaže Muhamed.
Aplikacija je kompatibilna s bilo kojim izvorom obnovljive energije, što otvara vrata širokoj primjeni.
Od školske klupe do interesovanja investitora
Iako u fazi razvoja, projekat Turbine Tech već je privukao pažnju šire javnosti – i potencijalnih ulagača.
“Nisam mogao vjerovati da u BiH postoji toliki interes za obnovljive izvore. Ljudi mi se privatno javljaju, žele da kupe uređaj. Još radimo na finalnom tehničkom rješenju, ali odziv ohrabruje”, ističe ovaj mladi inovator.
Uprkos podršci pojedinih profesora, veliki dio puta morali su preći sami – i to bez značajne institucionalne pomoći.
“U našem obrazovanju teško je realizovati inovaciju. Sve morate sami finansirati. Zbog toga mnogi mladi odustanu, i tu nestaju ideje”, kaže Muhamed i dodaje da ne planira stati: upis na fakultet je sljedeći korak, ali cilj mu je pokretanje proizvodnje i širenje tima.
Otpor iz Prijedora
Dok u Sarajevu nastaje inovacija, u Prijedoru traje borba. Milica Končar, aktivistkinja i stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju, godinama se suprotstavlja pokušajima da se u poljoprivredna područja postave postrojenja za spaljivanje otpada.
“Nismo bili protiv razvoja, ali kad se projekat pokaže štetnim za zajednicu i prirodu – mi reagujemo”, kaže Milica.
U saradnji s lokalnim stanovništvom, uspjeli su zaustaviti izgradnju spalionica u Bosanskom Petrovcu, Vlasenici i Loparama.
Sada, kroz inicijativu “Prijedor se budi”, Milica vodi borbu protiv nelegalnih rudarskih iskopavanja na lokalitetima poput Bukove kose.
“Imamo rudnike bez dozvola, zagađenje sumporom, nestanak pitke vode, saobraćajne opasnosti i ekološku devastaciju. Ljudi su izgubili vodu, a na njivama se slijeva crvena tečnost. I to se događa danas”, upozorava.
Lokalni otpor koji traje
Građani su, uprkos nedjelovanju vlasti, odlučni.
“Na proteste dolazi stotinu ljudi – i po kiši i po suncu. Nećemo odustati. Želimo akciju. Dosta je ignorisanja”, kaže Milica, koja je i pored obrazovanja u Škotskoj odlučila svoje znanje vratiti u lokalnu zajednicu.
Naredni koraci? Pokretanje lokalnih inicijativa za cirkularnu ekonomiju, ponovnu upotrebu otpada i povezivanje s ruralnim znanjem koje u BiH i dalje postoji, ali nije sistemski valorizovano.
“Ne treba nam razvoj koji nas truje. Želimo projekte koji poštuju ljude i prirodu”, poručuje.
Generacija koja ne čeka da se nešto desi
Oboje, i Muhamed i Milica, dijele istu poruku: promjena neće doći od sistema ako je ne pokrenemo sami.
“Imamo mlade koji paze šta rade – i one koji ne paze. Ali svi moramo znati da naše navike prave razliku”, poručuje Muhamed, osvrćući se i na nedavnu pojavu leptospiroze u Sarajevu.
Njihov rad nije proizvod luksuza, nego potrebe. Jer dok politika troši energiju na prebacivanje odgovornosti, ovi mladi ljudi – bez resursa, ali s ciljem – stvaraju konkretna rješenja za stvarne probleme.
Izvor: N1
