Broj prijava nasilja u porodici u Tuzlanskom kantonu povećan je za 24 posto u 2024. godinu u odnosu na 2023. Iako ne govore nužno i o porastu nasilja, ovi podaci alarmirali su nadležne institucije da u narednom periodu razmotre dodatne mjere koje su predviđene nedavno usvojenim novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine
Novi zakon predviđa bolju zaštitu za žrtve nasilja i strožiju kaznenu politiku prema nasilnicima. I prije donošenja zakona, a u protekle dvije godine, usljed povećanog broja femicida i pritiska javnosti, primijećen je povećan broj prijava nasilja u porodici, ali i izrečenih zaštitnih mjera, kao i predmeta u slučajevima gdje su učinjena krivična djela.
“U 2023. godini primljeno je 105 predmeta za nasilje u porodici, u 2024.godini 113, a u 2025. za pet mjeseci 70 predmeta. Skoro 70 posto je povećanje. Kad su u pitanju zaštitne mjere, u 2023. podneseno je 37 zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera, u 2024. godini 95, a od početka godine, dakle za nepunih 6 mjeseci, izrečene su 72 zaštitne mjere”, navodi predsjednik Opštinskog suda Tuzla Muhamed Tulumović.
Novim zakonom Sigurne kuće su prepoznate kao ustanove za pružanje specijaliziranih usluga podrške u slučajevima nasilja u porodici. Zadovoljni su da su uvažene sve sugestije koje je nevladin sektor imao, vodeći se onime što je u praksi prepoznato kao manjkavost zakona.
“Prilično je unaprijeđeno postupanje i ozbiljnije je postupanje subjekata zaštite kada se prijavi nasilje, odnosno koriste se više resursi u zajednici, koristi se više saradnja sa drugim institucijama i nekako se hitnije i ažurnije postupa kada se prijavi nasilje u porodici”, kaže voditeljka Sigurne kuće Tuzla Danijela Huremović.
Novi zakon izazovan je za organe starateljstva odnosno Centre za socijalni rad s obzirom na to da se bavi i pravom počinitelja nasilja u porodici kao roditelja u kontekstu viđanja sa djetetom.
“Ovo će biti jako izazovno, obzirom da je ta nadležnost do sada bila u nadležnosti sudova, tako da će vjerovatno biti potrebno od strane federalnog Ministarstva rada i socijalne politike dati dodatna pojašnjenja na koji način ćemo priznavati pravo na kontakt sa djetetom, koje istovremeno može biti i štićena osoba”, navodi direktorka Centra za socijalni rad Lukavac Amira Hodžić.
Iz Centara za socijalni rad upozoravaju da se u ovom postupku mora voditi računa o najboljem interesu djeteta i činjenici da su u najvećem broju slučajeva nasilja radi o onima koji su nasilje već činili. Također smatraju da se, uz brojne benefite koje zakon donosi, više pažnje mora posvetiti psihosocijalnom tretmanu nasilnika, a da se zaštitne mjere i kaznene politike moraju dosljedno provoditi.
Izvor: BHRT
