Borba za Addiko Bank: Šta će ponude dvije banke značiti za regiju

Borba za Addiko Bank centralna je tema u bankarskom sektoru. Upravni odbor banke sa sjedištem u Beču podržao je ponudu jedne strane, uprkos višoj cijeni konkurenta. Kao ključni razlog navedena je sigurnija isplata.

Dvije ponude za Addiko Bank

Ponuda jedne bankarske grupacije iznosi 29 eura po dionici. To je ukupno 566 miliona eura. Konkurentska ponuda iznosi 26,50 eura po dionici.

Addiko je saopćio da neće ni preporučiti ni odvraćati dioničare od prodaje dionica drugom ponuđaču. Međutim, dodali su da taj ponuđač nema pisma podrške većih investitora. Također, suočava se s regulatornim preprekama u Hrvatskoj.

Obje ponude za preuzimanje uvjetovane su pragom prihvatanja od 75%. Taj prag može biti snižen na 50%. Rok za obje ponude ističe 22. jula.

Prvobitna ponuda bila je 23,05 eura po dionici. Kasnije je povećana na 26,50 eura.

Dvije velike bankarske grupacije u borbi za Addiko Bank

Dvije velike regionalne bankarske grupacije objavile su namjeru preuzimanja u razmaku od svega jednog dana. Prva je to učinila 9. aprila. Druga je identičnu namjeru objavila 10. aprila. Addiko je u oba slučaja naveo da nije vodio nedavne razgovore o mogućem preuzimanju.

Banka je najavila da će postupati u skladu s austrijskim Zakonom o preuzimanju. To uključuje objavljivanje zvanične izjave nakon što svaka od banaka objavi dokument s ponudom.

Istovremene ponude dva snažna regionalna igrača otvaraju pitanje ko će na kraju preuzeti kontrolu. Addiko banka posluje i na tržištima bivše Jugoslavije.

Šta bi akvizicije značile za regionalno tržište

Planovi prvog ponuđača uključuju integraciju svih članica Addiko Grupe na pet preklapajućih tržišta. Za članice izvan Evropske unije provešće se detaljna analiza troškova i koristi integracije. Ako analiza pokaže da dezinvestiranje ima smisla, prodaja će se provesti najmanje po fer tržišnoj vrijednosti.

Drugi ponuđač planira poseban sporazum sa jednim od akcionara Addika. Taj sporazum podrazumijeva izdvajanje i prodaju dijela regionalnog poslovanja. Odnosi se na podružnice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Kupac bi bila kompanija povezana sa jednim od postojećih akcionara.

Prema planu, Addiko banke u Beogradu, Sarajevu, Banjaluci i Podgorici prešle bi u ruke tog akcionara. Matična grupacija zadržala bi banke u Zagrebu, Ljubljani i Austriji.

Regulatorni izazovi i tržišne prilike

U slučaju uspješnog preuzimanja, za jednog od ponuđača ovo bi značio ulazak na hrvatsko tržište. Međutim, to do sada nije uspjelo zbog dugotrajnog spora. Raspadom Jugoslavije 1991. stara banka je likvidirana. Štednja više od 130.000 štediša u Hrvatskoj nije vraćena. Ovaj problem je godinama opterećivao odnose između dvije države.

S druge strane, preuzimanjem Addika, drugi ponuđač bi ojačao svoju poziciju na hrvatskom tržištu. Postao bi četvrta banka po ukupnoj imovini. Također, ponovo bi ušao na slovenačko tržište. Tu vidi potencijal u korporativnom i investicijskom bankarstvu te segmentu malih i srednjih preduzeća.

Drugi pokušaj preuzimanja

Ovo je drugi pokušaj preuzimanja Addika od strane istog ponuđača. Prvi se desio 2024. godine. Taj pokušaj nije bio uspješan. Iako je postavljen prag od 75 posto dionica, odazvalo se premalo dioničara. Među njima su bili i suvlasnici banke koji su se nadmetali u kupovini dionica Addika.

Prema zvaničnim podacima, profit Addiko banke u prvom kvartalu 2026. godine iznosio je 10,1 milion eura. Ova borba za Addiko Bank nastavlja se do konačnog roka u julu.