Represivni zakoni kojim su u Republici Srpskoj pokušava ograničiti sloboda govora u vidu kriminalizacije klevete i kroz takozvani “zakon o stranim agentima” nisu uspjeli da demorališu i odvrate novinare od iznošenja činjenica i mišljenja, tvrde novinari
Za razliku od onih koji su bili zarobljeni i prije nego što je kleveta kriminalizovana, pa je sada na sva usta zagovaraju, profesionalci koji nisu ni ranije imali straha od iznošenja činjenica, ni sada nisu uplašeni, nego su još više motivisani.
Jedino što se promijenilo u odnosu na period kada kleveta nije bila kriminalizovana, pričaju, jeste to da sada detaljnije provjeravaju činjenice i navode, tako da prilikom objave budu i više nego sigurni u njihovu tačnost, te čuvaju sve dokaze, snimke i dokumentaciju pripremljene unaprijed za slučaj krivične prijave ili tužbe.
Time su vlastodršci, smatraju novinari, obezbijedili samo to da svaka istraživačka priča bude daleko detaljnije istražena i tako reći “u kamen uklesana”.
Zakoni usmjereni na progon i kažnjavanje neposlušnih medija
Novinar portala “Gerila” Dejan Rakita kaže da da su ga represivne mjere i zakoni vlasti usmjereni na progon i kažnjavanje neposlušnih medija samo motivisale da se intenzivnije baci na posao.
“Kriminalizacijom klevete i famoznim zakonom o “stranim agentima” političari su prvi put pokazali da se boje nas novinara. Čak iako nas je malo, i novinara i redakcija, koje baštine istraživačko novinarstvo i bave se temama poput korupcije, ljudskih prava, ekološkog novinarstva, ratnih zločina, prava marginalnih grupa, represivni zakoni i odluke su dokaz da smo na pravom putu“, kaže Rakita.
Kaže da samo žali što bi ovi potezi vlastodržaca mogli da odvrate neke novinare od bavljenja svojim poslom na pravi način i navedu ih na prekucavanje “suve faktografije”. Mladi novinari će, smatra, sigurno teže ući u izazov da rade u redakcijama poput Capitala, Gerile, Žurnala, eTrafike, Buke i ostalih slobodnih medija.
“Međutim, nama ni ranije nije bilo blistavo stanje. Ozbiljni istraživački novinari su i ranije po nekoliko puta provjeravali dokumente i izjave svojih izvora. To se neće promijeniti nikakvim zakonima. Ozbiljan novinar je takav i sa i bez represivnih zakona i nijedna vlast to neće promijeniti“, kaže Rakita.
Urednica portala eTrafika Vanja Stokić kaže da se u njihovoj redakciji nije ništa bitno promijenilo, niti razgovaraju o kleveti i strahu. Ipak, kaže da se sada priče pišu opreznije, a činjenice provjeravaju i dokumentuju.
Nema straha, ali ima dodatnog opreza
“Nije mnogo toga promijenilo, pokušavam da ne budem u strahu, da me ne parališe. Fokus naše redakcije je i dalje na priči i kvalitetnom izvještavanju. Ono što se jeste promijenilo je da smo svi nekako oprezniji. Više insistiramo na nekim potvrdama i čitamo tekstove prije objave. Želimo da budemo sigurni da je sve tačno, mada smo i ranije bili takvi. Nismo ni do sada puštali priče u čiju tačnost sumnjamo, ali mislim da smo sada još oprezniji” kaže Stokić.
Objašnjava da se o kleveti uopšte ne priča, ali da ona kao urednica traži od novinara da dostave papire i dodatna pojašnjenja, te da čuvaju dokaze.
“Uvela sam protokol da mi ljudi dostave sve materijale u vezi priče, snimke intervjua, transkripte i dokumente. Ne provjeravam ih, ali za slučaj neke tužbe, imamo sve na jednom mjestu i možemo odmah da reagujemo. To je jedina novina. Rekla bih da nismo uplašeni, i nije se uvukao strah, ali jeste dodatni oprez. Ne vidim nikakvu paranoju ni drhtanje niti odustajanje od priča. To nije moguće, jer realno, to bi značilo da su oni pobijedili. Novinari su i dalje voljni i imaju snage da se bore, pa dokle doguramo“, kaže Stokić.
Među prvim novinarima koji su nakon usvajanja ovih zakona na svojoj koži osjetili bahatost nosilaca funkcija bio je i novinar Oslobođenja Goran Dakić kojem je nedavno predsjednik RS Milorad Dodik zabranio ulazak u Palatu RS kao da je to njegovo privatno vlasništvo. Dakić kaže da ga nije posebno uznemirila kriminalizacija klevete zato što ona ne može uticati na rad novinara koji se pišu jedino kako se može.
“Oni koji su bili zarobljeni i prije nego što je kleveta kriminalizovana, ostali su takvi, s tim što sada imaju sjajan alibi za svoj profesionalni kukavičluk. Lakše je predsjednika Republike pitati kako će izdržati i da li će se boriti protiv mrskih neprijatelja nego ga upitati, na primjer, zašto ne zabrani djelovanje UIO BiH na teritoriji Republike Srpske. Oni koji su pisali onako kako jedino može da se piše nastavili su da rade tako i nakon što je kriminalizacija klevete stupila na snagu. Ako ćemo pošteno, najviše kleveću oni koji najagresivnije brane kriminalizaciju klevete. Njima činjenice svakako nisu svete, a mišljenje nemaju. Osim kada ga iznajme kao večernje odijelo“, kaže Dakić.
Padalović: Zakon o NVO dodatno steže obruč
Nijedna vlast ne kriminalizuje klevetu bez razloga, smatra urednik magazina Buka Elvir Padalović. Kaže da je cilj vlasti jasan – da pošalje poruku: “Gledajte šta pišete”. Smatra da je poruka poslata i da se nalazi među nama, te da se od kriminalizacije klevete naovamo definitivno osjeti promjena u novinarskom prostoru.
“Naravno da to utiče na posao, manji je prostor za istraživačko novinarstvo, za ozbiljne analize i kritike sistema. Ljudi su svjesni da te neko može tužiti, ne samo građanski, nego krivično, i to više nije igra sa odštetom, nego sa mogućim zatvorom. Sam taj “Damoklov mač” koji visi nad glavama, dovoljan je da se dva puta razmisli prije nego se nešto napiše“, smatra Padalović.
Zakon o stranim agentima, pa makar se zvao “Zakon o registru NVO”, kaže Padalović, samo dodatno steže obruč. Sve to zajedno pravi atmosferu u kojoj se sloboda govora gura u ćošak.
“Svi znamo šta znači kad se za nekoga zalijepi etiketa “strani agent”. To je udar na legitimitet, na povjerenje publike. Kad to spojiš sa krivičnom odgovornošću za klevetu, dobiješ prostor u kojem se ljudi boje reći ono što misle ili ono do čega su došli kao činjenice. Da zaključim – strah se uvukao, osjeti se. Neki će reći da se ne boje, ali realno, svaki novinar, posebno ako radi ozbiljne teme, danas će dva puta razmisliti prije nego nešto napiše. I to je poraz za novinarstvo i za slobodu govora” kaže Padalović.
Istovremeno, situacijom koja se mijenja iz dana u dan, osjeća se prisustvu straha, neizvjesnosti i kod ljudi iz ostalih sfera života, kaže Padalović, pa nekako stiče utisak da je svima teško.
“Međutim u posljednjem periodu pojačali su se napadi vlasti iz RS na pojedine medije i novinare, i stvara se apsolutno jedna atmosfera koja nije nikako dobra i u kojoj je strah sveprisutan. Podsjećam da je Ustavom Republike Srpske zagarantovana sloboda medija, ali ovdje se Ustavom maše samo po principu – uzimam šta mi odgovara“, kaže Padalović.
Urednica Direkt portala iz Gacka Milanka Kovačević kaže da se atmosfera jeste promijenila u lošijem pravcu. Priča da je donekle zaživio narativ političara koji su isforsirali priču o izdajnicima i stranim plaćenicima.
“Oni godinama podrivaju kredibilitet novinarstva u cjelini. U tome im pomažu njihovi mediji megafoni, a njih je mnogo. Ostali koji ne slijede taj narativ i vjeruju u profesionalne standarde suočavaju se sa problemima. Vidljivo je da obični ljudi zaziru od novinara, sumnjaju jer su čuli da su svi isti, da ne govore istinu i ne rade profesionalno, te se smatraju u velikoj mjeri odgovorni za nemire ili društvene probleme i ekscese. Ovo je veoma loš period za bavljenje ovim poslom“, kaže Kovačević.
Ipak vjeruje da uprkos nastojanjima da se novinari prikažu u negativnom svjetlu, profesionalci ne strahuju da će biti sankcionisani zato što su radili svoj posao kako treba.
“Kriminalizacija klevete jeste donijela jednu nesigurnost, pa čak i opasnost da ćemo odgovarati za profesionalan pristup poslu. Novinari dobijaju i prijetnje, etikete, uvredljive kvalifikacije. Znam ljude koji su obeshrabreni i izlaze iz novinarstva. To nije velika šteta za novinare, jer će vremenom početi da rade lakši i zahvalniji posao, ali je ogromna šteta za društvo, koje ostaje bez kvalitetne snage koja može ne samo da ga mijenja, nego i da u ovom svijetu sačuva zdrav razum“, kaže Kovačević.
Inače, vlasti u Srpskoj se na sva usta hvale da intenzivno rade na pristupu Evropskoj uniji, ali to ih ne sprečava da usvoje zakone kojih se EU odavno odrekla. Naime, u direktivama koje je EU odavno usvojila, traži se da države koje su ranije kriminalizovale klevetu te odredbe napuste kao prevaziđene.
Evropska unija je reagovala i kada je kleveta kriminalizovana u RS u julu 2023. godine te izrazila žaljenje zbog njenog uvođenja. Napomenuli su tada da su poštovanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i sloboda djelovanja organizacija civilnog društva, ključni s stubovi demokratskog društva.
Izvor: CAPITAL
