Dok Federacija Bosne i Hercegovine još čeka Zakon o javnom okupljanju i Nacrt zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim događajima, monitoring Misije OSCE-a u BiH od 2016. bilježi 1.436 potencijalnih incidenata motivisanih mržnjom, kojima pravosudne institucije i dalje ne posvećuju dovoljnu pažnju, piše Detektor.
Na zajedničkoj tematskoj sjednici Komisije za sigurnost Parlamenata Federacije BiH o institucionalnom odgovoru na incidente i krivična djela učinjena iz mržnje i predrasuda, šef Misije OSCE-a u BiH Rick Holtzapple rekao je da monitoring Misije pokazuje da zločini iz mržnje, incidenti motivirani predrasudama i govor mržnje i dalje predstavljaju ozbiljan rizik sigurnosne kohezije širom BiH.
“Iako zakonski okvir postoji, i dalje je prisutan veliki raskorak između učestalosti ovih pojava i efikasnosti odgovora institucija na njih, a naročito predmeta koje se odnose na nacionalne i vjerske predrasude. Kako se približavamo izborima, sankcionisanje govora mržnje i incidenata motiviranih predrasudama naročito dobija na značaju“, rekao je Holtzapple.
Naglasio je da političke kampanje često prati zapaljiva retorika i pokušaji iskorištavanja podjela zasnovanih na identitetu, čime potreba za blagovremenim, nepristrasnim i nevidljivim djelovanjem institucija postaje još izraženija.
“Naročito zabrinjava pojava sve većeg preklapanja između nasilnog djelovanja mladih, huliganstva i neprijateljstva zasnovanog na identitetu. Okršaj između navijačkih grupa pokazali su koliko brzo nasilje može eskalirati i koliko se često dešava da se motiv predrasude ne prepozna i ne ublaži u dovoljnoj mjeri“, kazao je Holtzapple.
Detektor je ranije upozoravao da su navijači lokalnog fudbalskog kluba u Bijeljini veličali Ratka Mladića, doživotno osuđenog za genocid i druge ratne zločine u BiH, na utakmici u posljednjem odigranom kolu nogometne lige BiH, što su nedavno uradili i navijači u Banjoj Luci.
Aljoša Čampara, predsjednik Komisije za sigurnost Doma naroda Parlamenta FBiH, rekao je da postoje zakonski okviri kojima se ovakve pojave mogu procesuirati, te smatra da je potrebna bolja sinergija između policijskih organa, pravosudnih institucija, ministarstava obrazovanja.
“Možemo primijetiti da određene populacije, prije svega mlađe populacije, učestvuju u izvršavanju ovakvih krivičnih djela. Ima, naravno, određena populacija i starijih ljudi i, evo da budem iskren, imam nekad osjećaj da se ovo koristi i u dnevno političke svrhe, da bi se pogodovalo nekih situacijama, odnosno, da bi se izazivali određeni incidenti“, pojasnio je Čampara.
Detektor je ranije pisao da je paljevina službenog automobila Grada Mostara ponovo otvorila pitanje nekažnjavanja nasilja, dok stručnjaci upozoravaju da političari pred izbore 2026. podgrijavaju međunacionalne podjele i govor mržnje. Nasilni incidenti su u Mostaru i nedavno zabilježeni.
Dragan Mioković, predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma parlamenta FBiH, skrenuo je pažnju na zakonski okvir koji propisuje otežavajuću okolnost ako je dokazano krivično djelo iz mržnje ili podsticaja.
“Mislim da organi gonjenja, policija, tužilaštvo i sudovi ne pridaju dovoljno pažnje u procesu dokazivanja mržnje kao motiva“, rekao je Mioković i najavio da će se u budućnosti zalagati da za ovakva krivična djela ne bude mogućnosti otkupa kazne i da ona bude strožija.
U toku analize stanja na zajedničkoj sjednici, Halisa Skopljak, službenica za pravna pitanja Misije OSCE-a u BiH kazala je da je evidentirano od jula 2016. godine 1436. potencijalnih incidenata motivisanih mržnjom, odakle je 913 u FBiH.
“Vrlo često se pribjegava blažim mjerama“, kazala je Skopljak na sjednici.
Objasnila je da se prijavljuje svaki peti incident, te da se u policiji pravilno ne evidentiraju slučajevi i da se vrše različite kvalifikacije.
“Gotovo da nema zajednice u BiH da nije zabilježen jedan incident“, rekla je.
Ekspert za sigurnost Sandi Dizdarević podsjetio je da je u jednoj od svojih knjiga napisao da se, dok se ne riješe ratni zločini, u BiH neće ići u razmatranje predmeta organiziranog kriminala.
“Kad govorimo o predmetima organiziranog kriminala, ne govorimo o ovim koje danas gledamo a vezuju se za neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, već upravo o fenomenu huliganstva i sličnih fenomena koje živimo kao posljedicu svega onoga što smo propustili da riješimo u predmetima ratnih zločina“, rekao je Dizdarević.
Detektor je ranije pisao da je Sanel Kajan, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, podnio treću krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu protiv nepoznatih osoba za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog murala presuđenog ratnog zločinca na području Mostara. Ranije smo analizirali da su širom Čapljine iscrtani nacistički i ustaški simboli, te mural posvećen presuđenom ratnom zločincu, kao i poruke mržnje, što izaziva nelagodu među građanima.
Misija OSCE-a je dala više od 20 preporuka koje se tiču normativnih okvira, te prijedlog da se uskladi zakon FBiH s međunarodnim okvirom. Među preporukama je bolje institucionalno djelovanje koje uključuje koordinaciju policije s pravosudnim institucijama, te prepoznavanje indikatora mržnje.
U preporukama se nalaze i edukacije koje podrazumijevaju standardizirane obuke policije, tužilaštva, nastavnog osoblja i medijskih radnika. Uključena je i prevencija koja obuhvata aktivnosti umjerene za mlade, te javna osuda za nasilje. Mediji se pozivaju na strogo etičko izvještavanje, izbjegavanje senzacionalizma, te omogućavanje medijima pravovremenih i tačnih informacija od institucija.
O svim ovim preporukama raspravljat će Komisija za sigurnost Federalnog parlamenta.
