Akcije, spektakularna hapšenja, optužnice… Suđenja traju godinama, a oslobađajuće presude plaćaju građani
Bosna i Hercegovina doživjela je znatan pad po Indeksu percepcije korupcije i sa dosad najgorom ocjenom 33 zauzima uz Bjelorusiju drugo najlošije mjesto u Evropi.
– Zarobljeno pravosuđe već godinama ima porazne rezultate kod procesuiranja visoke korupcije, najkrupnije afere i dalje nisu rasvijetljene, javlja Transparency International.
Efekti korupcije nesporni su i očigledni. Pri tome, država je za naknadu štete osobama zbog neosnovanog hapšenja i suđenja u protekle dvije godine isplatila 892.194 KM nakon pravosnažno okončanih predmeta u parničnim postupcima. Briga za to tužioce. Ceh ionako plaćaju građani.
Prema podacima Suda BiH, od januara 2023. do decembra 2024. godine okončano je 50 predmeta, a naknadu štete nakon pravosnažno presuđenih premeta pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH ostvarilo je najviše osoba koje su oslobođene ili hapšene u predmetima organizovanog kriminala, njih 25. Još šest iz predmeta opšteg kriminala. Naknadu štete u predmetima ratnih zločina ostvarilo je 19 osoba. Za naknadu štete u toku su parnični postupci za 16 predmeta organizovanog kriminala i korupcije i 11 predmeta ratnih zločina.
U augustu prošle godine Sud BiH je donio pravosnažnu presudu prema kojoj je država dužna isplatiti 22.000 KM Dragomiru Vasiću za naknadu štete zbog mjera zabrane koje su mu bile određene tokom postupka u kojem je oslobođen optužbe za genocid u Srebrenici. Punomoćnica Ozrenka Jakšić kaže da je tužbenim zahtjevom za naknadu štete traženo 43.000 KM. Vasić je naveo kako su mu bile određene mjere zabrane kretanja i obaveza javljanja u policijsku stanicu, zbog čega je primijetio i da se pojedini poznanici udaljavaju od njega.
Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužilaštva BiH, ali ne umanjuju ni ulogu Suda koji potvrđuje optužnice. Jakšić kaže da se poseže za mnogo težim kvalifikacijama nego što je to u suštini djelo koje opisuje optužnica.
– Ima propusta. Ne vodi se postupak vezan za ono za šta bi eventualno u tom trenutku bilo dovoljno dokaza, jer ako vi vodite te dugotrajne postupke vezane za težu pravnu kvalifikaciju, a u nekom smislu se podrede činjenice koje su vezane za blažu kvalifikaciju, uvijek se može desiti da ishod bude pozitivan za optuženog, rekla je Jakšić za naš list.
Đorđe Ristanić je oslobođen optužbe za zločin protiv čovječnosti od aprila do decembra 1992. u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog na stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Brčkog. Tužio je BiH sa zahtjevom da mu se isplati 15.000 maraka zbog nanesenog duševnog bola, te povrede ugleda i časti. Njegov punomoćnik Kenan Hadžimuhović je kazao da je tužba podnesena zbog izrečenih mjera zabrane u krivičnom postupku čiji je ishod bio oslobađajuća presuda.
– Kad neko želi tužiti državu za naknadu štete, dužan je prije pokretanja tužbe obratiti se Ministarstvu pravde sa prijedlogom za zaključenje jedne vrste vansudske nagodbe. Mi, advokati, prije nego što pošaljemo tužbu, pošaljemo taj prijedlog Ministarstvu i pitamo: Želite li da se nagodimo? U svim slučajevima Ministarstvo kaže: Ne želimo. Mi onda tužimo državu i u tom postupku dokazujemo visinu štete. Istovremeno, svaka radnja advokata košta, imate sudsku taksu, imate tok zakonske zatezne kamate… A kad bi se u tom vansudskom postupku sjelo sa uposlenicom Ministarstva pravde, našlo bi se rješenje. Ljudi protiv kojih se godinama vodio postupak bi to prihvatili, psihički su iscrpljeni, jedva čekaju da se riješe suda, kaže Hadžimuhović, koji smatra da bi se tako više zaštitio budžet.
Odgovor odbrane
– Milion je parametara zbog kojih može doći do oslobađajuće presude. Ne mogu reći ni da je pogriješio tužilac ni sudija. Može se desiti da neko u postupku promijeni ili povuče izjavu, promijeni kontekst, neki dokazi budu proglašeni nezakonitim. U krivičnom postupku tužilac podnese optužnicu, sudija je u roku najčešće potvrdi, ali ako bismo mi uveli mogućnost da prije nego što sudija potvrdi optužnicu, i odbrana ima pravo dostaviti odgovor, neke svoje kontradokaze u toj početnoj fazi, sudije bi prije nego što potvrde optužnicu imale i jednu i drugu stranu, kaže Hadžimuhović.
Izvor: www.oslobodjenje.ba
