TIBiH: Korupcija i netransparentnost i dalje dominantne – Građani sve češće traže pravdu i na evropskim sudovima
Tokom 2025. godine, Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (ALAC) zabilježio je rekordan broj zahtjeva građana za zaštitom od koruptivnih praksi. U obradi je bio 364 nova predmeta, dok je putem besplatne telefonske linije zaprimljeno 1.027 poziva građana koji su bili svjedoci ili direktne žrtve korupcije.
Ovi podaci potvrđuju zabrinjavajući kontinuitet: institucije vlasti i dalje funkcionišu u atmosferi netransparentnosti, političkih utjecaja i izostanka sankcija za odgovorne.
Državna uprava i dalje “crna tačka”
Kao i prethodnih godina, najveći broj prijava odnosi se na državnu upravu (151 predmet) . To nedvosmisleno potvrđuje da su procedure zapošljavanja, imenovanja i upravljanja javnim resursima i dalje najrizičnije oblasti za korupciju u Bosni i Hercegovini.
Značajan broj prijava zabilježen je i u sektorima od vitalnog značaja za građane:
- Pravosuđe: 31 predmet
- Obrazovanje: 28 predmeta
- Zdravstvo: 31 predmet
Evidentan rast broja slučajeva u ovim oblastima potvrđuje ranija upozorenja TI BiH o opasnoj normalizaciji sukoba interesa, do koje dolazi usljed sistemskog izostanka sankcija i odgovornosti.
Konkretni rezultati uprkos otporu sistema
Iako je institucionalni odgovor često spor ili izostaje, uporna pravna borba Centra ALAC donijela je i konkretne pomake. Centralna izborna komisija BiH je, postupajući po prijavama, oduzela mandat predsjedniku Skupštine opštine Gacko i savjetniku tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog obavljanja nespojivih funkcija.
Tokom prošle godine, TI BiH je nadležnim institucijama uputio ukupno 13 slučajeva na dalje postupanje. Ovakvi primjeri ukazuju na blagi rast svijesti o značaju integriteta u javnom sektoru, ali istovremeno razotkrivaju ozbiljne nedostatke u dosljednoj primjeni zakona.
Sistemsko kršenje prava na pristup informacijama
Manjak transparentnosti poprima razmjere sistemske krize. TI BiH je tokom 2025. godine pokrenuo 24 nova upravna spora zbog uskraćivanja pristupa informacijama. Istovremeno, 24 predmeta iz prethodnih godina riješena su u korist Centra, što je jasan dokaz da institucije kontinuirano i svjesno krše zakonom zagarantovano pravo građana da znaju.
O razmjerama problema svjedoče i odluke najviših sudskih instanci:
- Sud Bosne i Hercegovine usvojio je tužbu TI BiH protiv Ministarstva pravde BiH zbog nezakonitog uskraćivanja pristupa Nacrtu Zakona o Sudu BiH. Time je javnost bila onemogućena da učestvuje u kreiranju jednog od ključnih pravosudnih propisa.
- Evropski sud za ljudska prava uzeo je u razmatranje predmete protiv Federalnog ministarstva za pitanja boraca zbog uskraćivanja informacija, kao i aplikaciju ALAC-a u ime građanina koji uprkos brojnim pravosnažnim sudskim presudama već godinama ne može zasnovati radni odnos u Poreskoj upravi Republike Srpske.
Politički utjecaj i zloupotrebe u imenovanjima
Pored nedovoljne otvorenosti, institucije u BiH suočene su sa sve izraženijim političkim pritiscima, posebno vidljivim u kadrovskoj politici. Procedure imenovanja se često poništavaju ili prilagođavaju uskim partijskim interesima.
Kao eklatantan primjer, TI BiH je podnio krivičnu prijavu protiv službenih lica na više nivoa vlasti u Federaciji BiH zbog neosnovanog poništavanja već okončane procedure imenovanja članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ovaj slučaj ukazuje na ozbiljne zloupotrebe položaja kojima se direktno podriva rad institucija.
Uloga medija i zaključak
O razmjerama problema dovoljno govori i podatak da su novinari tokom 2025. godine čak 57 puta zatražili i dobili besplatnu pravnu pomoć Centra. Sve veći broj slučajeva u kojima građani i mediji moraju tražiti sudsku zaštitu zbog kontinuiranog kršenja njihovih prava potvrđuje dubinu krize vladavine prava.
Složeno političko uređenje, česte blokade u radu institucija, te nedostatak ključnih zakonskih rješenja – poput zakona o sukobu interesa na federalnom nivou i adekvatne zaštite zviždača – ne samo da otežavaju borbu protiv korupcije, već građanima direktno uskraćuju osnovna prava na zaposlenje, pravnu zaštitu i pristup informacijama.
Ipak, odluke sudova u korist Transparency Internationala BiH pokazuju da strateška i uporna pravna borba može rezultirati promjenama. Transparency International u BiH nastavit će pružati besplatnu pravnu pomoć građanima i zagovarati unapređenje zakonskog okvira, s ciljem osiguranja veće transparentnosti, odgovornosti i efikasnije borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.
