Bosna i Hercegovina ulazi u 2026. godinu pod teškim teretom kontinuiranih poskupljenja i sve izraženijeg pritiska na životni standard građana. Unatoč prognozi Centralne banke BiH o inflaciji od 3,2 posto, brojni ekonomski analitičari i potrošačka udruženja upozoravaju da bi realan rast cijena na malo mogao dosegnuti i zabrinjavajućih 10 posto. Građani širom zemlje već mjesecima osjećaju posljedice skokovitog rasta cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova te komunalnih usluga poput električne energije, vode i grijanja. Kućni budžeti, kako ističu predstavnici potrošača, dovedeni su na rub izdržljivosti, a konkretne mjere vlasti i dalje izostaju.
Rastuće nezadovoljstvo poprima organizirani oblik, što pokazuje i stav sindikata. Savez sindikata Republike Srpske, na primjer, zatražio je od vlasti hitno donošenje jasno definiranih mjera za zaštitu standarda radnika, uz precizne rokove za njihovu provedbu. U nedostatku brze reakcije, sindikati najavljuju daljnje akcije i pritiske kako bi se zaštitila prava zaposlenih.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju i na opasnost od još mračnijeg scenarija – mogućnosti ulaska BiH u period stagflacije, odnosno kombinacije stagnacije privrednog rasta i visoke inflacije koja bi lako mogla premašiti pet posto. Takav razvoj događaja dodatno bi pogoršao socijalnu sliku i produbio jaz između prihoda i troškova života. Zabrinjavajuću sliku dodatno naglašava poređenje s okolinom: dok se u eurozoni za 2026. očekuje stabilizacija cijena i umjeren rast inflacije od oko 1,9 posto, situacija u BiH jasno pokazuje ranjivost domaće ekonomije na vanjske šokove i unutarnje strukturne slabosti.
Bez hitne, odlučne i sistemske reakcije vlasti usmjerene na kontrolu cijena, potporu najugroženijim skupinama i jačanje kupovne moći, 2026. godina, prema ocjenama stručnjaka, prijeti da postane još jedna u nizu teških godina za većinu građana Bosne i Hercegovine.
