Mještani već tri sedmice dolaze svakog jutra i blokiraju pokušaj radnika Šumarstva Prenj sa mašinama da probiju put prema šumskim odjeljenjima na kojima planiraju da vrše eksploataciju šume“, objašnjava nam Selmir Habibija, jedan od mještana sela Kruščica koji se protive tim radovima, piše Žurnal.
Dok razgovaramo na šumskom putu na lokalitetu Oštra kosa, iza podneva, tri stanovnika sela ne dozvoljavaju prolaz radnicima Šumarstva.
„Blokada se provodi na miran način. Mi nemamo nikakvih problema sa radnicima. Policija dođe, popiše podatke prisutnih i odu”, kaže nam Selmir.
Na osnovu prikupljenih podataka policija je pozvala pet popisanih stanovnika sela na informativni razgovor 12. avgusta u policijsku stanicu u Konjicu. Poručeno im je da dođu u različitim terminima, ali su oni došli zajedno u prisustvu advokata. Tu im je pročitano da se na osnovu krivične prijave Šumarstva Prenj sumnjiče za počinjenje krivičnog djela „samovlašće“. Angažovani advokat je u njihovo ime napisao zajedničku izjavu. O detaljima u vezi samog predmeta nije želio da govori za Žurnal.
Strah mještana za izvore vode
Krajem jula, mehanizacija je, pričaju nam mještani pokušavala probiti šumski put koji bi se spojio s regionalnom cestom na lokalitetu Klijenak između Kruščice i Šćipa. Nakon što ti pokušaji nisu uspjeli, radovi su premješteni na pravac iz smjera Blazina. Strojeve su, međutim, i na toj lokaciji zaustavili okupljeni mještani.
“Obzirom da nisu imali nikakve važeće dozvole građevinski inspektor grada Konjica je obustavio te radove a kasnije i saobraćajni inspektor Hercegovačko-Neretvanskog kantona”, pojašnjava Habibija dok se vozimo u njegovom terenskom vozilu.
Dolazimo do lokaliteta na kojem je predviđena sječa stabala u jednoj od gustih šuma Klisa, kako ovo područje desne obale Neretvice ponosno nazivaju njegovi stanovnici. „Kao što vidite dole u podnožju, tamo ispod ovih stijena nalaze se glavni izvori pitke vode sa kojih se selo Kruščica snabdijeva. Imamo dva vodovoda koja su odvedena sa ovog područja i mi zaista nemamo problema ni u ovim sušnim periodima sa pitkom vodom“, objašnjava Selmir Habibija.
Mještani strahuju da bi sječa stabala i radovi na šumskim putevima mogli ugroziti izvore od kojih zavise. „Ta izvorišta vode nisu ucrtana u katastar Grada, nisu zaštićena kao vodozaštitne zone i mi sada to tražimo. Želimo zaštiti izvore i to je suština naše borbe“, kategoričan je Selmir Habibija.
Njegovo nezadovoljstvo dijele i drugi mještani koji su se 14. avgusta sa stanovnicima doline Neretvice okupili kod hajr česme na svojevrsnom trgu u Kruščici. Oni su najavili da će istrajati u odbrani izvora i optužili Šumarstvo Prenj da izvodi radove na osnovu nevažeće dokumentacije i dozvola.
“Smatramo da je ovo naša zajednička, državna imovina. Država nisu pojedinci, država smo svi mi, i mi u ovom slučaju branimo i državu, ali i naše naslijeđe i pravo na život. Jer, ukoliko bi se ostvarilo ono što su planirali, mi bismo ovdje praktično ostali bez uslova za život i vremenom bi ovo mjesto prestalo postojati”, rekao je okupljenima Emir Omerović, stanovnik Kruščice .
Šumarstvo Prenj: Mještani nelegalno sijeku šumu, naše radove odobrio je Grad Konjic
Prema riječima izvršnog direktora Šumarstva Prenj Alema Muharemovića, rad mehanizacije u Kruščici trenutno blokira grupa mještana, iako, kako tvrdi, to nije stav većine od četrdesetak domaćinstava u selu. Navodi da je preduzeće prošle godine odgodilo planiranu sječu “kako bi mještanima ostavilo vrijeme da pokrenu procedure za zaštitu izvorišta, lokalnog puta i drugih interesa, ali da su oni tek nedavno podnijeli inicijativu za zaštitu izvorišta”.
Muharemović kaže i da su pokušavali organizovati sastanak s mještanima, ali do njega nije došlo zbog odgađanja s njihove strane”. Mještani to demantuju, kao i navode Šumarstva “da su neki od mještana koji se protive sječi stabala uključeni u bespravnu sječu šume”.
Habibija navode Šumarstva „Prenj“ ocjenjuje kao dezinformacije i navodi da nekoliko mještana koji imaju ćumurane uopće nisu dio protesta, nego su na strani Šumarstva, jer i njima ide u prilog da se nastavi s probijanjem šumskih puteva i nelegalnom eksploatacijom šume.
Iz Šumarstva Prenj navode da je zaštita vode vjerovatno jedan od razloga nezadovoljstva mještana, ali tvrde da je Federalna šumarska inspekcija utvrdila kako njihovi radovi “ne ugrožavaju izvorišta pitke vode”.
Kada govore o pravu na sječu na tom području, Uprava Šumarstva Prenj poziva se na usvojeni zaključak Gradskog vijeća Konjic 31. decembra 2025. u kojem se navodi da u cilju kontinuiteta gazdovanja šumama, a zbog neusvajanja Zakona o Šumama entiteta FBIH i HNK-Ž daju saglasnost na plan gazdovanja u dva šumsko-privredna područja.
Mještani, međutim, upozoravaju da Grad Konjic nema pravo davati saglasnost šumarskom preduzeću za sječu šume u državnom vlasništvu, te da je to potvrđeno u presudi Kantonalnog suda u Mostaru u jednoj od presuda iz 2024. godine. Tada je sud osporio nadležnost u to vrijeme Općine Konjic da daje saglasnost na plan gazdovanja Šumarstva Prenj za 2022. godinu.
U toj presudi, koju je potpisala sutkinja Neri Mišetić, zaključuje se: „Sud cijeni da tužitelj osnovano prigovara da odredbe na kojima se temelji donošenje osporenog zaključka ne daju mjerodavnost Općinskom vijeću (tada Općini Konjic) da odlučuje o pitanjima korištenja prirodnih bogatstava u državnom vlasništvu.“
Alem Muharemović u telefonskom intervjuu za Žurnal na naše pitanje o dokumentaciji priznaje da to preduzeće „trenutno nema zvaničnu šumsko-gospodarsku osnovu i da je razlog nepostojanje zakona o šumama”. Imamo pisani dokument Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojem se navodi da nam ne mogu dati saglasnost na takvu osnovu, jer ne postoji zakon o šumama.“ On kaže da je Šumarstvo Prenj kolateralna šteta nepostojanja zakona: „Mi i dalje poštujemo odredbe starog federalnog zakona o šumama koji formalno više nije na snazi, upravo da ne bismo izlazili iz tih okvira“, zaključuje Muharemović.
U Federaciji BiH ne postoji važeći Zakon o šumama. Federalni nivo vlasti nema ovaj zakon još od 2009. godine, kada je Ustavni sud FBiH proglasio dotadašnji zakon nevažećim. Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) je jedini kanton u Federaciji BiH koji nema usvojen Zakon o šumama. Dok su ostali kantoni s vremenom donijeli vlastite zakone kako bi popunili pravni vakuum, u HNK-u stanje pravne neuređenosti traje već više od 16 godina. Na usvajanju zakona insistiraju u Šumarstvu “Prenj”, ali i ekološki aktivisti pritiskom na vlasti već godinama.
Kako bi provjerili da li su planirani radovi sigurni za izvorišta, u Šumarstvu “Prenj” kažu da su angažovali akademika i profesora Šumarskog fakulteta Dalibora Balliana da uradi ekspertizu.
Gradsko vijeće godinama donosi zaključke o gazdovanju šumama
Kenan Greda, predsjedavajući Gradskog vijeća Konjic, kaže da je zaključak o gazdovanju šumama donesen u uslovima dugogodišnjeg nepostojanja federalnog zakona o šumama. „U nedostatku, nepostojanju zakonske regulative, pokušali smo da osiguramo čuvanje i zaštitu šume.“
Navodi da je zaključak više puta bio predmet sudskog preispitivanja, ali da je Kantonalni sud u Mostaru posljednju tužbu Kantonalnog pravobranilaštva odbacio jer zaključci Gradskog vijeća nisu upravni akti. „Stav sudske prakse je da odluke Gradskog vijeća nisu upravni akti i ne mogu se osporavati u sudskom postupku, kaže Greda za Žurnal.
On ističe da Konjic slične zaključke donosi od 2013. godine, te da je više od 60 posto teritorije Grada zahvaćeno šumom. „Mi smo našli pravnu osnovu u članu 8. Zakona o principima lokalne samouprave i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi.“
Predsjedavajući Gradskog vijeća Konjica smatra da je za rješavanje problema ključan federalni zakon o šumama. Na tvrdnje građana o mogućem ugrožavanju izvora pitke vode nije želio direktno odgovoriti, navodeći da govori isključivo „s aspekta rada Gradskog vijeća i zaključka koje je Gradsko vijeće donijelo“.
Mještani traže da se izvorišta ucrtaju u katastar Grada Konjica
Selmir Habibija kaže da su se stanovnici organizovali, potpisali peticiju i Gradskom vijeću Konjica podnijeli inicijativu da se izvorišta ucrtaju u katastar i utvrde vodozaštitne zone. Kenan Greda nam je potvrdio prijem te inicijative i peticije u stručnu službu Gradskog Vijeća, ali da je još nije vidio jer je bio na godišnjem odmoru.
Mještani ističu da nisu protiv rada Šumarstva Prenj, ali traže da se aktivnosti provode u skladu sa zakonom i propisanim standardima.
„Mi nismo protiv Šumarstva i svjesni smo činjenice da oni moraju raditi i funkcionisati, ali ipak mora da postoji neki zakon, neki minimum standarda koji se mora zadovoljiti“, navodi Habibija.
Protest mještana Kruščice podržali su i Udruženje građana „Neretvica – Pusti me da tečem“, Eko Gotuša iz Fojnice, Fondacija Atelje za društvene promjene i Karton revolucija iz Tuzle. Obraćajući se okupljenim mještanima, Adi Selman iz „Karton revolucije“ poručio je da će voda u budućnosti biti vrijednija od novca i da je njeno očuvanje pitanje od najvećeg značaja. Istakao je da mještani Kruščice svojom borbom ne štite samo vlastiti interes, već brane prirodu i zajedničko dobro cijele zemlje. Pozvao ih je da ne odustaju, obećavši im podršku ekoloških aktivista.
Mještani odlučno nastavljaju protest do ispunjenja zahtjeva, dok iz Šumarstva Prenj poručuju da, unatoč gubicima zbog nerada radnika i mehanizacije, neće povući mašine sa lokacije na Oštroj kosi. I jedni i drugi najavljuju pravnu borbu do konačne pobjede.
