Vodopad visok 56 metara, zaštićeni spomenik prirode i jedan od simbola Sanskog Mosta, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ostao je bez vode na jedan dan.
Događaj koji je šokirao lokalno stanovništvo otvorio je sukob između ekoloških aktivista i kompanije Lager oko toga da li je za presušivanje odgovorna ekstremna suša ili višegodišnja eksploatacija uglja iznad jednog od najpoznatijih prirodnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini.
“Vodopad Blihe spada među najznačajnije prirodne fenomene Sanskog Mosta i bila bi velika šteta da ostanemo bez njega”, poručio je za Radija Slobodna Evropa (RSE) direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović.
Fotografije presušenog vodopada Blihe kod Sanskog Mosta, što se dogodoilo 11. avgusta, u nekoliko sati obišle su društvene mreže, izazvale zabrinutost lokalnog stanovništva i pokrenule brojne reakcije.
Voda se narednog dana vratila u korito, ali pitanje šta se zapravo dogodilo ostalo je bez odgovora.
Dok iz Udruženja “Eko akcija” tvrde da je riječ o posljedici rudarskih aktivnosti na površinskom kopu uglja Kamengrad, kompanija Lager, koja ima koncesiju za kopanje uglja, odbacuje takve optužbe i za nestanak vode krivi ekstremnu sušu i nizak vodostaj.
Do objave teksta RSE, nijedno zvanično nadležno inspekcijsko tijelo nije dalo odgovor zbog čega je došlo do presušivanja vodopada.
‘Bliha danas zavisi od vode iz rudnika’
Dio mještana i ekoloških aktivista uvjeren je da uzrok treba tražiti na površinskom kopu uglja iznad Kamengrada.
Mještanin Samir Cerić smatra da su rudarski radovi presjekli podzemne vodene kanale koji su napajali izvore i potoke iz kojih nastaje Bliha.
“Rudnik je svojim kopanjem radi eksploatacije uglja ispresijecao podzemne kanale voda kojima su se snabdijevali izvori u neposrednoj blizini rudnika, a koji su se potocima slijevali u Blihu.”
Prema njegovim riječima, voda koja je nekada izbijala na izvorima danas završava u rudarskim kopovima i vještačkim jezerima.
“Bliha sad u sušnom periodu u cijelosti zavisi od vode koja se ispumpa iz rudnika”, tvrdi Cerić, dodajući da je dan nakon presušivanja iz rudnika u korito Blihe ispuštena veća količina zamućene vode.
“Prošle godine smo takođe u oktobru imali situaciju da je Bliha prestala teći u dijelu iznad rudnika, a prestali su teći i izvori Pećina i Pakaj sa kojih se okolno stanovništvo snabdijeva vodom. Tada nije bio sušni period, a rudnik je ispuštao vodu u korito Blihe pa nije bilo situacije da voda prestane padati sa vodopada”, naveo je Cerić.
Sporna vodna dozvola
Sličan stav ima i predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić.
“Kad je u pitanju rijeka Bliha i njen veličanstveni vodopad, mi nemamo nikakvih dilema. Glavni krivac zašto vode nema na vodopadu jeste površinski kop rudnika uglja u vlasništvu kompanije Lager koji se nalazi neposredno iznad vodopada”, rekao je Podić za RSE.
No, trenutno Podić problematizuje i pitanje vodne dozvole, na osnovu koje bi trebao da radi rudnik Kamengrad.
Podić tvrdi da je vodnom dozvolom iz 2021. godine bio propisan niz mjera kojima je trebalo zaštititi Blihu i njene pritoke.
“Prema našim saznanjima ništa od toga nije ispoštovano. Rudnik je potpuno ignorisao ono što je bilo propisano u vodnoj dozvoli“, rekao je Podić, tvrdeći i da je dozvola istekla 2023. godine.
“Rudnik nakon 2023. godine, kad je ta vodna dozvola istekla, praktično radi nelegalno. Međutim, inspekcije koje bi trebale da sankcionišu ovakvo ponašanje ne rade svoj posao”, zaključio je.
RSE zatražio je od Agencije za vodno područje rijeke Save, te Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH u vezi sa vodnom dozvolom. Odgovori nisu stigli do objave teksta.
Šta kažu u Lageru?
Iz kompanije Lager, čije je sjedište u Posušju na jugozapadu BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome posjeduju li važeću vodnu dozvolu.
Ipak, kategorično odbacuju tvrdnje da su njihove aktivnosti uzrok nestanka vode.
Tvrde da je Bliha je i prije početka rudarskih radova tijekom izrazitih suša gubila svoj tok, te navode i da je “zbog izuzetno loše hidrološke situacije, rijeka i prošle i ove godine presušila na dijelu toka koji se nalazi uzvodno od samog rudnika“.
“Rudarski radovi već se godinama izvode isključivo prema odobrenom projektu, a tijekom ove godine nisu vršeni nikakvi novi zahvati na vodotoku. U blizini rijeke Blihe već duže vrijeme nema nikakvih aktivnih iskopa, a u posljednja tri mjeseca radovi su u potpunosti usmjereni na održavanje, stabilizaciju i rekultivaciju terena. Trenutačno stanje posljedica je ekstremne suše i izrazito niskih vodostaja koji pogađaju cijelu Europu“, saopšteno je iz Lagera za RSE.
U toj kompaniji tvrde i da su „nadležne inspekcije već obavile terenski uvid, a kompanija im je stavila na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju i omogućila puni pristup lokaciji“.
Međutim nisu naveli koje inspekcijske službe su posjetile teren.
Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH traži inspekcijski nadzor
U Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH za RSE su naveli da su zatražili inspekcijski nadzor nakon informacija o mogućem uticaju eksploatacije uglja na vodni režim Blihe.
“Predmet provjere je mogući uticaj površinskog kopa Kamengrad na površinske i podzemne vode, kao i usklađenost rada rudnika sa važećim propisima i izdatim dozvolama”, stoji u odgovoru.
Kako su naveli za RSE, zahtjev je upućen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, odnosno Federalnom vodnom i Federalnom rudarskom inspektoratu. Ministarstvo za sada ne raspolaže nalazima inspekcijskog nadzora.
Embed Podijeli
Ugalj na sudu: Borba stanovnika Prijedora i Sanskog Mosta za zdrav život
Iz Ministarstva navode da je za površinski kop Kamengrad 2017. godine bila izdata okolišna dozvola, ali da je ona u međuvremenu istekla.
Ističu da prema važećoj uredbi za ovu vrstu aktivnosti trenutno ne postoji obaveza pribavljanja nove okolišne dozvole.
Na tvrdnje Udruženja “Eko akcija” da mjere zaštite voda nisu provedene, iz Ministarstva poručuju da će o tome biti moguće govoriti tek nakon što nadležne inspekcije utvrde činjenično stanje.
Turistički simbol Sanskog Mosta
Dok se vode prepirke o uzroku presušivanja, u Sanskom Mostu upozoravaju da je riječ o mnogo većem problemu od jednodnevnog nestanka vode.
Direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović za RSE ističe kako je prijavio opštinskoj inspekciji presušivanje, a li da još nema zvaničnih informacija o tome šta je uzrokovalo događaj.
“Inspekcija je obavila svoj posao. Ja nisam dobio nikakve informacije šta je tačno uzrokovalo ono što se desilo“, naveo je Omerbegović, dodajući da “ne želi unaprijed optuživati bilo koga“.
Istakao je i kako je potpisan je “ugovor sa Federalnim ministarstvom turizma i okoliša da se proglasi parkom prirode, tako da idemo u tom smjeru da ga zaštitimo koliko god možemo.”
Vodopad Blihe, poznat i kao Blihin skok, nalazi se između Fajtovaca i Kamengrada, četrnaest kilometara od Sanskog Mosta.
Visok je oko 56 metara i ubraja se među najpoznatije vodopade u Bosni i Hercegovini.
Još 1965. godine proglašen je geomorfološkim spomenikom prirode zbog svojih jedinstvenih prirodnih karakteristika.
Tokom posljednjih godina lokalne vlasti i turističke organizacije promovišu njegovo uključivanje u šire zaštićeno područje, a upravo je prirodna očuvanost bila jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj lokalitet privlači posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva.
Nova epizoda stare priče o rudniku koji kopa Lager
Slučaj Blihe nije prvi sukob lokalne zajednice i rudarske industrije na području Sanskog Mosta.
RSE je prethodnih godina više puta izvještavao o protivljenju mještana širenju eksploatacije uglja.
Obilazeći rudarska područja oko Sanskog Mosta, novinari RSE-a zatekli su prizore koji više podsjećaju na industrijske kratere nego na sela.
Nekadašnje saobraćajnice i šumski putevi na pojedinim mjestima završavaju na samim ivicama dubokih kopova.
Opštinsko vijeće Sanskog Mosta je u januaru 2024. godine jednoglasno izglasalo poništenje odluke o dodjeli koncesije kompaniji Lager na području većem od hiljadu hektara.
Dok traju hapšenja, ovo su sva ranija RSE saznanja o rudnicima oko Sanskog Mosta
Samo mjesec kasnije ministar privrede Unsko-sanskog kantona Armin Kardašević izjavio je da nisu ispunjeni uslovi za raskid ugovora i da se eksploatacija odvija u skladu sa zakonima i dozvolama.
Godinama ranije mještani sela u okolini Sanskog Mosta upozoravali su RSE da rudarski radovi ugrožavaju njihove kuće, puteve i imanja.
U maju 2025. Federalna uprava policije provela je akciju u vezi sa sumnjama na korupciju i zloupotrebe povezane sa nabavkom i prometom uglja za potrebe elektroprivreda u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Među pretresenim lokacijama bile su i prostorije kompanije Lager u Sanskom Mostu.
Kompanija je i tada odbacivala bilo kakve nezakonitosti, navodeći da posluje u skladu sa svim propisima.
