Iako Izborni zakon Bosne i Hercegovine omogućava učešće na izborima kandidatima protiv kojih se vode krivične istrage ili sudski postupci, stručnjaci smatraju da to otvara pitanje moralne i političke odgovornosti, te odgovornosti birača koji im daju glas, piše Detektor.
Na Opštim izborima, političke stranke su na izborne liste kandidovale osobe protiv kojih se trenutno vode krivične istrage i sudski postupci. Iako im zakon to dozvoljava, postavlja se pitanje koliko je izbor ovakvih osoba moralan i etičan.
Prema mišljenju Asima Mujkića, profesora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ne bi trebalo biti politički prihvatljivo kandidovanje osobe protiv koje se vodi sudski postupak ili istraga. Kako kaže, ono što je pravno dopušteno, ne mora biti u skladu s moralnim načelima, ali ono što nije moralno – zakon, odredba, propis, odluka – nikada neće moći biti legitimno i na tom mjestu kad-tad će puknuti.
“Drugim riječima, prisustvo takvih ljudi na listama, a potom i u zakonodavnim ili izvršnim tijelima, u moralnom smislu, djelovat će korozivno, dovoditi do preokretanja vrijednosti koje neko društvo drži na okupu”, smatra Mujkić.
Kako kaže Mujkić, bosanskohercegovački političari imaju hronični problem s odgovornošću, pri čemu se najčešće ponašaju nezrelo, poput djece koja bučno negiraju svoju krivnju i prebacuju je na sve druge oko sebe. To je, kako on smatra, istovremeno i razlog njihove popularnosti jer je većina populacije takva i prepoznaje sebe u “prirodnim” reakcijama političara.
“Dug je put pred nama kada je u pitanju razvoj političke kulture”, navodi Mujkić.
Prema Izbornom zakonu BiH, kandidat ne može biti osoba koja izdržava kaznu koju je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), domaći sud ili se nije povinovala naredbi domaćeg suda da se pojavi zbog ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava. Kandidat ne može biti ni osoba koja je na izdržavanju kazne izrečene od suda druge zemlje ili lice koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred sudom druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava.
U izmjenama Izbornog zakona uvedena je zabrana za osobe koje su osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine.
Asim Mujkić. Foto: Detektor
Banjalučka analitičarka i novinarka Tanja Topić kaže da stranke imaju svoj interes i znaju zašto kandiduju određene osobe. Ona problem vidi na drugoj strani – činjenici da je hiljade građana glasalo za takve osobe. Ljudi su proveli mjesece u istražnim zatvorima, i to nije bila prepreka da se glasa za njih, dodaje Topić.
“Mislim da ovo društvo zapravo mora izvršiti jednu vrstu resetovanja, cjelokupnog vrijednosnog i mentalnog sklopa da bi neke stvari, koje nikako ne možemo smatrati etički prihvatljivima, zapravo bile postavljene u onaj okvir koji one i zaslužuju. Tako da apsolutno etički, moralno nije prihvatljivo. Ti ljudi zapravo pokazuju, rekla bih, jednu vrstu prezira prema pravnoj državi, prema vladavini prava, na neki način je ismijavaju. Problem vidim i na drugoj strani da takve politike imaju podršku velikog broja građana”, navodi Topić.
Mujkić smatra da, u doba kolektivističke politike kojoj je u središtu preživljavanje naroda, teško da se obraća pažnja na biografije pojedinaca. U takvim situacijama, kako kaže, obično se traži vođa, neko ko će nas očinskom rukom izvesti iz nevolja, čime se vraćamo na prethodnu konstataciju o nezrelosti i nedoraslosti društva, koja se obično kompenzira agresijom, bukom, dvoličnošću.
Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom” pojašnjava da su kandidatski kriteriji kod nas poprilično suženi i da skoro svako može biti kandidat na izborima. To kakve ljude političke stranke kandiduju govori o političkoj zrelosti samog subjekta koji izlazi na izbore, kaže Kamenjaković i dodaje da govori i o zrelosti našeg demokratskog društva.
“Jednostavno kriterija nema, političke stranke postupaju kako postupaju, njima ne smeta. Zašto im ne smeta, jer su i one same takve koruptirane, a pogotovo zato što živimo u zarobljenoj državi, i to je jedan lanac koji je povezan”, mišljenja je Kamenjaković.
Iako Koalicija nikada nije radila istraživanje o tome da li birači razmišljaju o biografiji kandidata za koje glasaju, Kamenjaković kaže da birači najmanje konzumiraju političke programe i vizije političkih subjekata. Prema njegovim riječima, politički subjekti imaju izgrađenu bazu birača koji se dijelom vode strašću, a dijelom ucjenama, jer javni sektor postane stranački plijen nakon izbora. Navodi da postoji cijela mašinerija ljudi koji moraju glasati za određene osobe, a s druge strane ima 60 posto apstinenata koji bi mogli promijeniti stvari.
“Ali djeluje za sada da se birači slijepo vode određenim idejama političke stranke, što ima smisla s obzirom u kakvom društvu živimo, da je nacionalizam i etnička netrpeljivost na prvom mjestu, a onda su sva druga pitanja, poput borbe protiv korupcije, ekonomije, boljitka, slobodnih i poštenih izbora”, zaključuje Kamenjaković.
Nenad Nešić na jednom od obilježavanja godišnjice stradanja tokom akcije “Oluja”. Foto: Detektor
Nenad Nešić je kao kandidat Demokratskog narodnog saveza (DNS) za Državni parlament, prema zadnjem presjeku brojanja, dobio 6.685 glasova.
Krajem decembra 2024. godine, Nešić, tadašnji državni ministar sigurnosti, uhapšen je, s još nekoliko osoba, zbog krivičnih djela “udruživanje radi činjenja krivičnih djela“, “pranje novca”, “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja” i “primanje mita”. U maju naredne godine ukinut im je pritvor i određene mjere zabrane.
“Navedeni ima status osumnjičenog, istraga je u toku”, odgovoreno je za Detektor iz Tužilaštva BiH.
Senahid Godinjak, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za Federalni parlament, dobio je 4.631 glas. Njemu se, s još osam osoba, sudi za ratni zločin na području ilidžanskog naselja Hrasnica i trenutno se u Sudu BiH saslušavaju svjedoci Državnog tužilaštva.
Za kandidata za Parlamentarnu skupštinu BiH, ispred stranke Narod i pravda, Ahmeta Sejdića glasalo je 2.488 birača. U Sudu BiH traje suđenje u predmetu u kojem je Sejdić optužen za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti na području Jošanice kod Foče, kao i u selima oko Višegrada i Čajniča. Prethodno je pravosnažno oslobođen za ratne zločine počinjene na području općina Rudo, Višegrad i Goražde.
Kandidat ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za Državni parlament je bio načelnik Opštine Vlasenica Miroslav Kraljević, protiv kojeg se u Sudu BiH vode dva postupka – za zločine u Vlasenici i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Miroslav Kraljević ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Protiv Hamdije Lipovače i Bege Gutića su se vodili, odnosno još uvijek se vodi sudski postupak. Tokom 2023. godine Kantonalni sud u Livnu potvrdio je presudu kojom je Lipovača osuđen na uslovnu kaznu zbog nezakonitog finansiranja, a iste godine Vrhovni sud Federacije ga je osudio na sedam mjeseci zatvora za zloupotrebu položaja te djelo “obmana pri dobivanju kredita”, kao i “krivotvorenje službene isprave”.
Kao kandidat Stranke za BiH za Federalni parlament, dobio je 1.181 glas.
Bivši načelnik Banovića Gutić, kandidat SDA, u augustu ove godine prvostepeno je oslobođen optužbi za trgovinu utjecajem i političku korupciju. Kao kandidat za Federalni parlament, dobio je glasove 9.427 birača.
Ovo nije prvi put da osobe sa istragama i optužnicama budu na izbornim listama. Detektor je 2020. godine pisao da osobe koje su osuđene za krivična djela ili postoji potvrđena optužnica protiv njih, mogu koristiti svoje aktivno i pasivno biračko pravo jer sudovi nisu izrekli mjeru kojom im se zabranjuje politička aktivnost.
Među rijetkima kojima je Sud izrekao takvu mjeru jeste Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a. U augustu 2025., Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Istom presudom mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, a iz Suda su pojasnili da on ne može obavljati ni druge političke funkcije.
