Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine da obnovi reformski zamah i ispuni očekivanja građana kada je riječ o evropskim integracijama, poručili su iz Evropske komisije za portal Fena EU, upozoravajući da bi se zemlja, osim zastoja na putu ka otvaranju pristupnih pregovora, uskoro mogla suočiti s rizikom da izgubi 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Govoreći o tome šta bi nakon izbora trebali biti prvi potezi novih vlasti kako bi BiH ostvarila mjerljiv napredak prema EU, iz Komisije podsjećaju da je Evropsko vijeće još u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora, prenosi BHRT.
Odluka Evropskog vijeća iz marta 2024. da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući evropsku perspektivu njihove zemlje – naveli su iz Evropske komisije.
Međutim, više od dvije godine nakon te odluke još nije održana prva međuvladina konferencija, koja bi označila formalni početak pregovaračkog procesa.
Iz Komisije za portal Fena EU navode da BiH treba intenzivirati napore na provođenju reformi i preduzeti sve relevantne korake utvrđene preporukom Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Vijeće EU moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje, kako su je nazvali, dugo očekivane prve međuvladine konferencije.
Među reformama koje još nisu provedene posebno izdvajaju usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Njihovo usvajanje u skladu s evropskim standardima od suštinskog je značaja za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sistem – istakli su.
Komisija, međutim, u odgovoru nije precizirala koja konkretna sporna pitanja u tekstovima dva zakona još moraju biti riješena, niti je navela da li smatra realnim održavanje prve međuvladine konferencije do kraja 2026. godine.
Još jedan korak koji Brisel očekuje jeste imenovanje glavnog pregovarača BiH.
Iz Komisije naglašavaju da je odluka o njegovom imenovanju u nadležnosti Bosne i Hercegovine i da treba biti donesena u skladu s domaćim zakonodavstvom i procedurama, ali istovremeno jasno navode kakvu funkciju očekuju.
Očekujemo da glavni pregovarač bude operativan, s punim mandatom da predstavlja zemlju u cjelini – poručili su iz Evropske komisije.
Komisija prati napredak BiH u svim ključnim prioritetima, a ocjenu relevantnih pomaka predstavit će u predstojećem Paketu proširenja i izvještaju o Bosni i Hercegovini. Navode i da ostaju spremni pružiti snažnu političku, tehničku i finansijsku podršku zemlji u provođenju političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi potrebnih za napredovanje prema članstvu.
Posebno značajan dio odgovora Evropske komisije odnosi se na Plan rasta za zapadni Balkan i novac koji je na raspolaganju Bosni i Hercegovini.
BiH i dalje može dobiti do 976,6 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, pod uvjetom uspješnog provođenja dogovorenih reformi. Taj iznos već odražava smanjenje indikativne alokacije BiH za deset posto koje je primijenjeno 2025. godine zbog kašnjenja.
Nakon što je Reformska agenda BiH odobrena u novembru 2025. godine, isplata sredstava, uključujući pretfinansiranje, moguća je tek nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu i Instrumentu te zadovoljavajućeg ispunjavanja primjenjivih uslova.
Tek nakon ispunjavanja tih koraka, pojašnjavaju iz Komisije, BiH će moći pristupiti sredstvima koja su joj dodijeljena u okviru Plana rasta.
Istovremeno ističu rok koji postaje posebno važan za vlasti u BiH.
Period odgode za prvih 50 reformskih koraka, čiji je rok bio decembar 2025. godine, traje 12 mjeseci i ističe 31. decembra 2026. godine. Time se Bosna i Hercegovina uskoro izlaže riziku gubitka 373,9 miliona eura ukoliko uvjeti ne budu ispunjeni i reforme provedene – upozorili su iz Evropske komisije.
Brisel ističe da želi da građani BiH u potpunosti koriste mogućnosti koje pruža Plan rasta, koji bi istovremeno trebao pomoći zemlji da napreduje na evropskom putu.
Pored formalnog procesa pristupanja, Evropska unija sve veći naglasak stavlja na postepenu integraciju zemalja kandidata, odnosno omogućavanje pojedinih koristi članstva prije samog ulaska u EU.
Jedna od konkretnih mogućnosti za BiH je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA-i. Prema podacima Komisije, uključivanje u taj sistem može smanjiti naknade za transakcije i do 94 posto te skratiti vrijeme potrebno za njihovo izvršenje.
Komisija je pozdravila usvajanje potrebnog zakonodavstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, čime je omogućeno da Bosna i Hercegovina podnese zahtjev za pristup SEPA-i.
Međutim, ni taj proces nije automatski
Za građane BiH jedna od budućih konkretnih koristi evropske integracije mogla bi biti i inicijativa “Roam Like at Home”, odnosno ukidanje dodatnih troškova roaminga s Evropskom unijom.
Iz Komisije navode da ta inicijativa donosi značajne buduće koristi građanima, ali da će BiH morati napraviti i konkretan institucionalni korak.
- Važno je da Bosna i Hercegovina imenuje svog predstavnika koji će voditi bilateralne pregovore s EU o ovoj inicijativi kada za to dođe vrijeme – istaknuli su.
Na pitanja o mogućem terminu posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, konkretnom napretku koji bi Komisija željela vidjeti prije njenog dolaska, kao i o praktičnim posljedicama sve većeg zaostajanja BiH za drugim zemljama zapadnog Balkana, Komisija nije dala konkretne odgovore.
Ipak, poruka iz Brisela nakon izbora je da BiH treba ponovo pokrenuti reformski proces. U fokusu ostaju usvajanje pravosudnih zakona u skladu s evropskim standardima, uspostavljanje operativne pregovaračke strukture s glavnim pregovaračem koji može predstavljati državu u cjelini te provođenje reformskih obaveza iz Plana rasta.
Uz politički zastoj na evropskom putu, naredni mjeseci imaju i direktnu finansijsku težinu, krajem decembra ističe period odgode za prvih 50 reformskih koraka, a neispunjavanje uvjeta BiH bi moglo koštati 373,9 miliona eura evropskih sredstava.
