Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2026. godine biće održani 4. oktobra, u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Građani će tada birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Također, birat će se poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te zastupnici u kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.
Istorijski izbori
Ovi izbori mogli bi biti prvi u istoriji države na kojima će se zvanično primjenjivati nove izborne tehnologije. Nakon što je pilot-projekt uspješno proveden tokom lokalnih izbora 2024. godine, planirano je da se savremeniji sistemi uvedu i na opštim izborima, s ciljem dodatnog jačanja transparentnosti i integriteta izbornog procesa širom zemlje.
Ipak, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine još uvijek provodi procedure javne nabavke potrebne opreme, uključujući sisteme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Iz Komisije poručuju da očekuju kako će kompletna oprema biti osigurana i spremna za upotrebu do dana održavanja izbora.
Kampanja bez sadržaja
Dok se CIK BiH bavi organizacijom izbora, za to vrijeme političke partije u cijeloj zemlji već su počele svoje predizborne kampanje.
Umjesto predstavljanja konkretnih rješenja za nagomilane društvene i ekonomske probleme, javni prostor već sedmicama ispunjavaju uvrede, optužbe i međusobne diskvalifikacije političkih protivnika. Kampanja je počela, ali programi – još nisu. Sudeći po onome što gledamo u medijima i na društvenim mrežama, upitno je hoćemo li do izbora i čuti bilo kakvo rješenje za nagomilane probleme.
Gotovo svakodnevno, lideri političkih stranaka održavaju konferencije za medije, gostuju u televizijskim emisijama i objavljuju poruke na društvenim mrežama. Međutim, dominantan ton nije fokusiran na ekonomiju, reforme ili konkretne projekte, već na lične napade.
Politički protivnici se nazivaju izdajnicima, rušiteljima države, kriminalcima ili prijetnjom po nacionalne interese. Umjesto takmičenja idejama, svjedočimo takmičenju u oštrini retorike.
Analitičari već upozoravaju da se kampanja pretvara u nastavak dugogodišnje političke polarizacije, gdje je važnije diskreditovati protivnika nego ponuditi rješenje.
Društvene mreže kao bojno polje
Ako je politička scena zapaljiva, društvene mreže su postale pravi front. Facebook, X, Instagram i TikTok preplavljeni su uvredama, ismijavanjima i montažama usmjerenim protiv političkih aktera.
Poseban problem predstavljaju tzv. bot nalozi i organizovane grupe koje sistematski šire poruke protiv određenih političkih opcija. U komentarima ispod objava političara gotovo da je nemoguće pronaći argumentovanu raspravu – dominiraju vrijeđanje, omalovažavanje i govor mržnje.
Izdajnici, prodane duše, balije, ustaše, četnici, UZPovci, genocidaši, smradovi, životinje, đubrad…samo su neki od izraza koji dominiraju društvenim mrežama.
Umjesto dijaloga, vlada atmosfera digitalnog linča. U takvom ambijentu, ozbiljna politička rasprava postaje gotovo nemoguća.
Ratna tematika glavni adut
Iako je od završetka rata prošlo više od tri decenije, ratna tematika i dalje zauzima centralno mjesto u predizbornom narativu. Strah, nacionalna ugroženost i podsjećanje na devedesete koriste se kao politički alat za homogenizaciju biračkog tijela.
Umjesto razgovora o budućnosti, političke poruke često su usmjerene na prošlost. Ratne teme i istorijske podjele iznova se otvaraju, dok pitanja svakodnevnog života ostaju po strani. Takav pristup održava stalnu napetost u društvu i dodatno produbljuje nepovjerenje među građanima.
Programa ni na vidiku
Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, dok mladi masovno napuštaju zemlju, a korupcija i nepotizam ostaju hronični problemi, nijedna velika politička partija još uvijek nije predstavila jasan i detaljan program rješavanja ovih pitanja.
Građani bi očekivali konkretne mjere: Kako zaustaviti rast cijena, kako smanjiti siromaštvo, kako sistemski suzbiti korupciju i politički nepotizam i kako osigurati pravnu sigurnost i obračun s kriminalom. Umjesto toga, dominiraju parole i optužbe.
Sve ukazuje na to da je trenutna kampanja više zasnovana na mobilizaciji straha i emocija nego na takmičenju programima. Političke elite očigledno računaju da je lakše homogenizirati birače kroz konflikt nego kroz konkretne reforme.
No, pitanje ostaje: Koliko dugo će građani prihvatati ovakav model političke komunikacije?
Predizborna kampanja tek je počela, ali već sada pokazuje obrasce koji su godinama prisutni: visoka tenzija, niska razina političke kulture i gotovo potpuni izostanak suštinskih rješenja.
Ako se narativ ne promijeni, još jedna izborna godina mogla bi proći bez odgovora na ključna pitanja, a politički rat nastaviti da bukti, kako u institucijama, tako i na društvenim mrežama. Sve do konačne pobjede, a to je vlast i zauzimanje budžeta. Očito da je to isključivi cilj političara. Za njihovo bolje sutra. Za narod su pripremili političke igrokaze u maniru najprizemnijih rijaliti programa.
J. J. – Glas TK
