Falsifikovane diplome u saobraćajnoj školi: 51 slučaj, zastare i zaustavljene provjere
Analizom podataka prikupljenih provjerama diploma, nadležni ured utvrdio je kako je ubjedljivo najviše falsifikata iz Mješovite srednje saobraćajne škole u Sarajevu. Čak 51 diploma nosi pečat ove obrazovne ustanove, što čini više od 40 posto ukupno otkrivenih lažnih dokumenata u kantonu. Na drugom mjestu po broju falsifikata nalazi se Mješovita saobraćajna škola iz Tuzle sa sedam slučajeva.
Još 2021. godine upozoravano je na ozbiljnost problema: osobe zaposlene u javnim preduzećima s krivotvorenim diplomama predstavljale su neposrednu opasnost za građane, posebno u saobraćajnim preduzećima. Isticano je da pojedinci koji upravljaju vozovima i tramvajima imaju lažne diplome, te da građani svakodnevno koriste usluge javnog prevoza ne znajući da ih voze osobe bez odgovarajućih kvalifikacija.
Uprkos upozorenjima, prošlo je gotovo četiri i po godine, a sistem nije reagovao na adekvatan način. U međuvremenu se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je tramvaj iskočio iz šina. Poginuo je mladić, a djevojka je ostala bez noge. Uslijedili su protesti građana, ostavke pojedinih funkcionera i najave istrage.
Prema podacima nadležnog ureda, osobama zaposlenim u kantonalnim preduzećima s krivotvorenim diplomama isplaćeno je više od 12 miliona KM. Opštedruštvena šteta, međutim, nemjerljiva je. Istaknuto je i da su neki uposlenici s lažnim diplomama naplatili novac po osnovu sudskih tužbi iz budžeta – u pojedinačnim slučajevima i do 96.000 KM.
Poseban problem predstavlja činjenica da su određeni slučajevi u međuvremenu ušli u zastaru.
Na lažnim dokumentima najčešće piše “vozač motornog vozila” ili “KV vozač”, što čini više od 50 posto slučajeva. Falsifikati drugih zanimanja, poput stolara, ekonomista ili kuhara, otkriveni su tek u jednom ili dva slučaja.
Najveći broj zaposlenih s lažnim diplomama pronađen je u komunalnim preduzećima – 28 u jednom, 15 u drugom, dok je u zdravstvenoj ustanovi otkriveno 13 falsifikata.
Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva, za 27 osoba podignuta je optužnica, za 23 je donesena naredba o nesprovođenju istrage zbog zastare, devet slučajeva je relativno zastarjelo, šest apsolutno zastarjelo, dok je za 53 osobe postupak u toku.
Iako je Kantonalno tužilaštvo uključeno u proces, ključni problem nastao je kada je agencija nadležna za zaštitu ličnih podataka zaustavila dalje provjere diploma. Stav je da se obrada ličnih podataka ne može opravdati javnim interesom te da “paušalna i selektivna pretpostavka da su sve diplome sumnjive” ne doprinosi borbi protiv korupcije.
Time je privatni interes stavljen iznad javnog. Danas niko sa sigurnošću ne može potvrditi da li osobe s presudama za falsifikovanje dokumenata i dalje rade u institucijama i javnim preduzećima, niti se zna koje kvalifikacije posjeduju ljudi koji donose odluke od značaja za živote građana.
