Prema rezultatima istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT, gotovo 70 posto mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine živi sa roditeljima u stanu ili kući koja je u vlasništvu njihovih roditelja. Odvojeno od roditelja živi 15,9 posto mladih. Veliki broj mladih u BiH kao jedinu opciju u rješavanju stambenog pitanja pronalaze u nasljeđivanju, a u BiH se često dešava da osoba postane vlasnik prve nekretnine tako što je naslijedi, najčešće nakon smrti bliskih srodnika.
Mogućnosti mladih do dođu do svoje prve nekretnine su, prema njihovim riječima, izuzetno skučene.
Prosječna zaposlena mlada osoba u FBiH zarađuje manje od prosječne plate u FBiH, a ona je u novembru ove godine iznosila 1.603 KM. Dakle, primanja niža od ili oko iznosa prosječne plate u FBiH u 2024. godini imalo je 51,6 posto zaposlenih mladih u FBiH, dok je iznad prosječne plate zarađivalo 11,6 posto. U prošloj godini, primanja između 600 i 900 KM imalo je 27,7 posto mladih, podaci su Institutovog istraživanja političke pismenosti mladih u BiH.
U razgovoru s mladima koji su razmišljali o kupovini prve nekretnine, kažu da to jednostavno ne mogu priuštiti sa trenutnim primanjima i cijenama koje svakodnevno rastu.
“Moj muž i ja nismo željeli da živimo kod njegovih roditelja, ali ni kod mojih, tako da smo odlučili da iznajmljujemo stan u Tuzli. Imamo neka solidna primanja, ali ako bismo morali, onda bismo odabrali i tu opciju da živimo s roditeljima. I sada, imamo dvije plate, ali sve ode na te osnovne troškove – kiriju, režijske troškove, hranu… Međutim, za kupovinu nekretnine, zaista je sve preskupo i ne možemo to finansijski podnijeti. Gledali smo cijene. S trenutnim primanjima bi nam trebalo 25 godina da otplatimo kredit i da jednu našu platu dajemo na ratu kredita. Zaista to ne možemo podnijeti“, kazala je 25-godišnjakinja iz Tuzlanskog kantona.
Priliku za samostalno stjecanje prve nekretnine imaju samo mladi koji su kreditno sposobni, odnosno, oni koji sa svojim poslodavcem imaju potpisan ugovor na neodređeno vrijeme. I u tim uslovima, kada se zna da mladi većinom zarađuju manje ili oko prosječne plate u FBiH, a cijene nekretnina konstantno rastu, upitan je kvalitet života nakon što se odluče na takav korak.
Naime, ako jedna mlada osoba želi da podigne stambeni kredit za prosječan stan od pedeset kvadrata u novogradnji, prema cijenama kvadrata stana u FBiH (3.073 KM/m2 u prvom polugodištvu 2025. g.), potrebno joj je najmanje 153.650 KM. Prosječna kamata za hipotekarni kredit duži od deset godina je prema podacima Centralne banke BiH u oktobru 2025. iznosila 3,8 posto. Ukoliko želi da taj kredit otplaćuje 15 godina, znači da bi ta mlada osoba trebala izdvajati 1.120 KM mjesečno.
S druge strane, ukoliko žele podići kredit istog iznosa na 20 godina, rata bi iznosila 914 KM, a na 25 godina bi se mjesečno izdvajalo 793 KM, što je opet više od pola njihovih prosječnih mjesečnih primanja, te ostaje pitanje koliko bi im preostalo novca nakon plaćanja osnovnih troškova poput režija i hrane.
No, postavlja se i pitanje da li bi im banke sa takvim kreditnim opterećenjem plate uopće odobrile kredit. Ovaj primjer baziran je na zvaničnim prosječnim cijenama stanova u FBiH (novogradnja) te prosječnim kamatnim stopama za dugoročne hipotekarne kredite. Konkretne aktuelne uslove finansiranja moguće je dobiti direktno od banaka, dok cijene ovise o više faktora (lokalna zajednica, mikrolokacija, kvalitet gradnje, ostali sadržaji i sl.).
U slučaju kupovine nekretnine u starogradnji situacija je samo neznatno povoljnija, ali su prisutni drugi troškovi koji se tiču poreza na kupovinu nekretnine, renoviranja nekretnine ili dijela nekretnine.
“Razlog zbog kojeg sam donio odluku da kupim nekretninu bila je želja da se osamostalim i da ne izdvajam novac za kiriju. Nisam želio dugoročno ulagati u nešto što nije moje. Najveći izazov je bio pronaći nekretninu koja ima realnu cijenu u odnosu na kvalitet i lokaciju. Paralelno s tim, izazov je bila i potraga za bankom koja bi ponudila normalne i izvodive uslove kreditiranja. Bilo je teško pronaći balans između prihvatljivog mjesečnog iznosa i dugoročne održivosti kredita. Naravno, preuzimanje stambenog kredita donosi i određena odricanja. Neki životni užici koje sam ranije mogao sebi priuštiti bez puno razmišljanja, poput češćih putovanja, spontanih vikend odmora ili povremenog “luksuznog” šopinga sada zahtijevaju više finansijske discipline. Kredit jednostavno mijenja prioritete, pa čovjek drugačije razmišlja o svakoj većoj kupovini“, rekao je 28-godišnjak iz Sarajeva koji je podigao stambeni kredit na period od 15 godina, te je dodao da mladi danas teško mogu doći do prve nekretnine.
„Cijene stanova rastu mnogo brže od prosječnih plata, ponuda kvalitetnih stanova ne prati potražnju, a uslovi kreditiranja nisu uvijek povoljni. Iz iskustava nekoliko mojih prijatelja jasno je da su cijene često previsoke, ali uprkos tome, potražnja je i dalje ogromna — no ponuda jednostavno ne prati taj trend. U takvim okolnostima, mladi se nalaze između visokih cijena, strogih kreditnih uslova i veoma ograničenih mogućnosti da dočekaju idealan trenutak za kupovinu. Smatram da stambena politika mora biti mnogo bolje uređena, posebno kada je riječ o podršci mladima“.
Svoja iskustva o podizanju kredita i životu nakon toga, podijelio je još jedan mladić iz Hercegovine. On je ispričao i kako se njegov život promijenio nakon kupovine stana.
„Primarni problem koji sam ja imao kod podizanja stambenog kredita i kupovine stana jeste odbijanje banaka da mi odobre stambeni kredit zbog oblika registracije poslodavca. Uspio sam naći jednu banku koja je bila spremna dati hipotekarni kredit, ali dodatni problem sa kojima sam se suočio bio je pronalazak sudužnika, jer je to bio uslov banke za kredit. Ja sam mogao sebi priuštiti kredit na 20 godina, ratu za manji broj godina nisam mogao ukalkulisati uz redovne troškove.
Nakon kupovine stana, kvalitet mog života se znatno promijenio jer mi je više od pola plate odlazilo na kredit, dok sam od ostatka plaćao režije i sve druge troškove. Nisam više sebi mogao priuštiti vikend izlete koje sam jako volio, izlaske sam sveo na minimum, obroci van kuće su postali luksuz, a posjeta kulturnim aktivnostima je svedena na minimum. Ljetni odmor se vrlo pažljivo planira u smislu kontrole troškova, odabira lokacije odmora i smještaja, prijevoza, kao i znatnog smanjenja broja dana koje bih proveo na putovanju ili odmoru. O eventualnom nekom putovanju tokom zimskog odmora više uopće ne razmišljam. U finansijskom smislu život se sveo na „guranje“ mjesec za mjesec, te sam zaledio i polisu životnog osiguranja koju sam ranije bio ugovorio“, rekao je mladi sagovornik iz Hercegovine.
Već osam godina postoji program koji je uspostavila Vlada FBiH, po kojem se daju povoljniji krediti za osobe do 40 godina života za rješavanje stambenog pitanja, a koje imaju zasnovan stalni radni odnos. Radi se o iznosima do 300.000 KM i rokom otplate do 25 godina, uz mogućnost dodatnog umanjenja kamatne stope po osnovu rođenja ili usvajanja djeteta. Do sada je ukupno realizirano više od 1.800 kredita u ukupnom iznosu većem od 213.000.000 KM za mlade koji dolaze iz 50 gradova i naselja u Federaciji BiH.
U FBiH pojedini kantoni i lokalne zajednice sufinansiraju mladima prvu nekretninu, uz određene uslove, a najčešće je to plaćanje određenog iznosa u vidu subvencije, plaćanje (dijela) kamate ili poreza, što je danas, u odnosu na cijene stanova, simboličan iznos.
Kad su u pitanju viši nivoi vlasti, Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je 41 zaključak i brojne preporuke koji je u parlamentarnu proceduru uputila Komisija za pitanja mladih FBiH. Zaključke nije usvojio Dom naroda Federalnog parlamenta. Pomenuti zaključci bave se, između ostaloga, i stambenim zbrinjavanjem mladih, te postoji niz preporuka, koje bi ako se usvoje i počnu implementirati, unaprijedile položaj mladih po tom pitanju.
Osim toga, jedan od zaključaka je i traženje usvajanja strategije za mlade FBiH, za koju postoji prijedlog, ali još uvijek nije usvojena. I u strategiji se tretira unapređenje položaja mladih u segmentu stambenog zbrinjavanja. Strategija je nastala nakon višemjesečnih konsultacija s mladima, analiziranja postojećih podataka i provođenja dodatnih istraživanja položaja i potreba mladih.
(mladi.org)
