Udruženje Omladinski resursni centar iz Tuzle, kroz rad sa učenicima, roditeljima i školama, te kroz saradnju sa institucijama, nastoji ojačati lokalne preventivne mehanizme i uspostaviti jasnije načine postupanja u situacijama koje prethode nasilju. Poseban fokus stavljaju na razvoj i testiranje praktičnih alata i priručnika koji će djeci i odraslima pomoći da lakše prepoznaju problem i znaju kako reagovati.
Vršnjačko nasilje među djecom i mladima sve je prisutniji problem, a najčešće se prepoznaje kada eskalira. Iako postoje zakonski i institucionalni mehanizmi, oni se u praksi uglavnom aktiviraju nakon što se nasilje dogodi, dok su preventivni pristupi nedovoljno razvijeni i neujednačeni.
Prema analizama, oko 270.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini potencijalno je izloženo vršnjačkom nasilju u nekom obliku. Međunarodne procjene navode da jedan od tri učenika tokom školovanja iskusi neki oblik nasilja među vršnjacima. Indirektno su pogođeni i roditelji, zatim nastavnici i zajednica, što govori u prilog činjenici da se broj pogođenih povećava na stotine hiljada građana. Stoga, problem je društveni, ne samo školski.
Udruženje Omladinski resursni centar iz Tuzle, kroz rad sa učenicima, roditeljima i školama, te kroz saradnju sa institucijama, nastoji ojačati lokalne preventivne mehanizme i uspostaviti jasnije načine postupanja u situacijama koje prethode nasilju. Poseban fokus stavljaju na razvoj i testiranje praktičnih alata i priručnika koji će djeci i odraslima pomoći da lakše prepoznaju problem i znaju kako reagovati.
Navode da vršnjačko nasilje svakako nije novi problem u kontekstu Bosne i Hercegovine, da je godinama prisutno, ali posljednih desetak godina bilježi porast slučajeva zahvaljujući društvenim mrežama i nešto lakšem sistemu prijavljivanja. Također, uzimajući u kontekst i pandemiju koja je dodatno uticala na pogoršanje mentalnog zdravlja djece, navode da je i taj dio značajno uticao na agresivnije ponašanje maloljetnika.
“Kroz forume, radionice i ulične akcije nastojaćemo razgovarati u kontekstu rješavanja problema. Održaćemo sastanke sa svim zainteresovanim stranama, počevši od predstavnika Gradske uprave, osnovnih škola, Centra za socijalni rad i policije. Dostavićemo inicijativu Gradskom vijeću Tuzla za donošenje cirkularnog preventivnog protokola kao jedinstvenog dokumenta koji je jasan, kratak i vizuelno prepoznatljiv, bez pravnog jezika i komplikovanih procedura, a koji će biti prilagođen školskom uzrastu”, navode iz ORC Tuzla.
Prema analizama iz ORC, svaka škola u Tuzli godišnje registruje više slučajeva vršnjačkog nasilja, ponajviše verbalnog i socijalnog. Analiza navodi da su se policija i centri za socijalni rad uključivali u teže slučajeve, pretežno prekasno, odnosno kada se incident već desi. Također se navodi da se u prethodnim godinama slabo radilo na prevenciji, tj. preventivnom djelovanju u cilju sprječavanja slučajeva vršnjačkog nasilja, uvijek pravdajući to „ograničenim kapacitetima“.
“Djeca i mladi u Tuzli nemaju dovoljno dostupne, jasne i njima prilagođene preventivne mehanizme za prepoznavanje i pravovremeno adresiranje vršnjačkog nasilja. Postojeći institucionalni sistem uglavnom reaguje tek nakon eskalacije nasilja, kada su posljedice već nastale, dok su lokalni preventivni mehanizmi nedovoljno razvijeni, neujednačeni i slabo koordinirani. Problem se, stoga, ne ogleda u nedostatku zakona, već u nedostatku sistematskog preventivnog pristupa na nivou škola i lokalne zajednice”, poručuju aktivisti iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.
(J.M., Odgovorno)
