Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine koji će se održati u nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu je poručio da “neradna nedjelja ostaje temelj zakona”, ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike
Dotakao se i novog zakona o e-trgovini u Bosni i Hercegovini koji je pred posljednjom fazom dorade, a koji bi, prema njegovim riječima, trebao suzbiti praksu rada “na crno” i bolje regulisati to područje kako država ne bi na godišnjem nivou gubila stotine miliona KM.
Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno propisuje da je nedjelja neradni dan za trgovine. Hasičević ističe kako dosadašnji rezultati idu u prilog toj odluci.
“Nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, u aprilu je promet porastao za 9,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a 11,5% u odnosu na mart ove godine”, rekao je Hasičević dodajući da je riječ o stvarnom rastu prometa između 6 i 8% kada se uračuna inflacija.
Prema njegovim riječima, broj zaposlenih u sektoru trgovine nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Pozvao se na podatke Porezne uprave Federacije BiH, koja navodi da je riječ o uobičajenoj rotaciji radne snage unutar sektora. Također je istakao da su u stalnom dijalogu sa sindikatima, koji nisu prijavili pad zaposlenosti.
Kompromisno zakonsko rješenje u pripremi
Zbog zahtjeva pojedinih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Federalno ministarstvo trgovine priprema novi zakon koji će predložiti kompromis. Planirano je da trgovci mogu raditi 16 do 18 nedjelja godišnje, ali uz prethodnu najavu nadležnoj inspekciji, radnicima i potrošačima. Za te dane, radnicima će biti isplaćena dodatna naknada od najmanje 10% osnovne plaće po nedjelji.
“Ako radnik sa minimalnom platom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to znači dodatnih 1.800 KM godišnje”, pojasnio je.
Dodao je da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća iz postojećeg zakona, ali nisu ispunile uslove predviđene uredbom, poput pada prometa ili smanjenja zaposlenosti. Zahtjeve za izuzeće zbog turističkih razloga dostavili su samo Visoko i Neum.
Novi zakon će, kako kaže, ukinuti mogućnost izuzeća na lokalnom nivou. Svi postojeći propisi i uredbe bit će stavljeni van snage, a novi član zakona jasno će definirati radno vrijeme, dežurstva i pripadajuće naknade.
Strožija kontrola hrane na pumpama
Federalno ministarstvo trgovine usvojilo je i Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima za trgovine, koji proizilazi iz Zakona o unutrašnjoj trgovini. Iako su tehnički pravilnici redovna praksa, ovaj je izazvao posebnu pažnju javnosti, posebno zbog odredbi koje se odnose na prodaju hrane na benzinskim pumpama i rad drogerija.
“Pojačali smo pravila prvenstveno radi zaštite potrošača, ali i konkurencije, kako više ne bi bilo nejednakih pravila na tržištu”, istakao je Hasičević.
Posebno se osvrnuo na zabrinutost u vezi s prodajom hrane na benzinskim pumpama. Prodaja sendviča ili kafe nije zabranjena, ali objekti moraju imati odgovarajuću registraciju, poput gastro-odjela ili ugostiteljskih jedinica, koje ispunjavaju higijensko-tehničke uslove.
“Ne možemo se igrati sa zdravljem građana tako što će kupovati hranu u nehigijenskim ili kontaminiranim uslovima”, poručio je.
Pravilnik precizira i minimalne veličine objekata, pristup osobama sa invaliditetom, te po prvi put jasno definiše pojam drogerije, koje su ranije bile izuzete od zabrane rada nedjeljom. Ograničeno je da drogerije mogu imati najviše 50 kvadratnih metara, moraju raditi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, i zabranjena je šalterska prodaja.
“Primijetili smo pokušaje zaobilaženja zakona radi ostvarivanja profita”, dodao je ministar, naglasivši da je trgovcima ostavljen rok od šest mjeseci za prilagodbu novim tehničkim uslovima.
Cilj svih ovih mjera je, kako kaže, uspostavljanje ravnopravnih tržišnih uslova, zaštita potrošača i suzbijanje zloupotreba zakonskih rupa.
Transparentne cijene, garancije i online prava
Ministarstvo je finaliziralo i novi Zakon o zaštiti potrošača, koji je u skladu s evropskim zakonodavstvom i sadrži desetine direktiva EU. Zakon je spreman i uskoro bi trebao biti upućen Vladi, a zatim i u parlamentarnu proceduru.
“Federacija BiH do sada nije imala svoj zakon o zaštiti potrošača, koristili smo državni zakon iz 2003. koji je bio zastario. Novi zakon jasno definiše povrat robe, garancije, obavezu obezbjeđivanja rezervnih dijelova i obavještavanje potrošača”, naglasio je.
Jedna od važnijih novina odnosi se na transparentno formiranje cijena, koje će morati biti jasno prikazano potrošačima.
“Svjedoci smo stalnih poskupljenja koja često nisu logična. Zbog toga ćemo obavezati trgovce da objasne kako formiraju cijene”, dodao je.
Online trgovina je posebno obrađena, uključujući zaštitu od nepoštenih poslovnih praksi, te uvodi mogućnost alternativnog rješavanja sporova putem digitalne komunikacije, bez potrebe za sudom.
Strategija razvoja trgovine za period 2025–2030. predviđa podršku domaćim proizvodima. Planira se uvođenje “domaće police” u trgovinama, uz moguće subvencije za domaće proizvođače, naročito manje.
“Fokus će biti na prehrambenoj industriji i zaštiti lokalnih proizvođača kroz lakši pristup velikim trgovačkim lancima”, naveo je Hasičević.
Planirana je i izrada federalne e-platforme za domaće tržište, kako bi se ojačala konkurentnost domaćih u odnosu na strane online prodavce. U tom kontekstu, ministar najavljuje i novi Zakon o e-trgovini, koji će obavezati sve online prodavače da izdaju fiskalni račun i plaćaju porez, bez obzira na to gdje im je sjedište.
E-trgovina u sivoj zoni: Samo 12% registrovanih
Novi Zakon o elektronskoj trgovini ušao je u završnu fazu izrade. Njegov cilj je borba protiv sive ekonomije u digitalnom prostoru. Hasičević procjenjuje da se uslijed neregistrovane e-trgovine godišnje izgubi između 200 i 300 miliona KM prihoda.
“To su sredstva koja pripadaju državi, a završavaju u džepovima trgovaca na crno”, stava je Hasičević.
Trenutno je manje od 12% online prodavača u Federaciji BiH registrovano, što ostavlja ogroman prostor za zloupotrebe. Novi zakon jasno definiše pojmove kao što su webshop i platforma, a društvene mreže poput Facebooka dobit će isti status kao klasične platforme poput OLX-a kada se koriste u svrhe prodaje.
“Ista pravila važit će i za Facebook i druge društvene mreže”, naglasio je.
Jedna od odredbi odnosi se i na kurirske službe, koje će biti dužne obezbijediti informacije o prodavaču. Time se uspostavlja transparentan lanac odgovornosti u online trgovini, uz zaštitu ličnih podataka kupaca.
“E-trgovina će biti legalna ili je neće biti. Bolje da je nema nego da bude ilegalna”, zaključio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Izvor: N1
