Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump pauzirao je svu vojnu pomoć Ukrajini nakon sukoba sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu prošle sedmice, prenose američki mediji.
Zvaničnik Bijele kuće kojeg citira Reuters rekao je da Sjedinjene Države pauziraju i preispituju pomoć Ukrajini “kako bi osigurale da ona doprinosi rješenju”.
Ova pauza trajat će dok Trump ne utvrdi da lideri zemlje demonstriraju iskrenu posvećenost miru, prema izvještajima Bloomberga i Fox Newsa.
“Ovo nije trajno ukidanje pomoći, to je pauza”, citira Fox News jednog zvaničnika iz Trumpove administracije.
Sjedinjene Države su ranije, 3. marta, izvršile pritisak na Zelenskog da bude u skladu s nastojanjem Washingtona za postizanje sporazuma o okončanju borbi u Ukrajini, dok evropski lideri nastoje da zauzmu jaču ulogu nakon verbalnog sukoba ukrajinskog predsjednika s Trumpom u Bijeloj kući.
Trump je naveo da mu je strpljenje na izmaku, kritizirajući otpor Zelenskog perspektivi brzog prekida vatre bez konkretnih sigurnosnih garancija koje Kijev traži od Washingtona.
Nakon što je Zelenski 3. marta naveo kako je kraj rata “veoma, vrlo daleko”, Trump je u objavi na društvenim mrežama napisao: “Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati, i Amerika je neće još dugo trpjeti”.
Dodao je da Zelenski “ne želi mir dokle god ima podršku Amerike”, napisao je Trump
Objava na Trumpovoj platformi Truth Social sugerira da će obnavljanje odnosa s Bijelom kućom, a što su evropski lideri pozvali Zelenskog, biti težak zadatak nakon sukoba u Ovalnom uredu, u kojem su Trump i potpredsjednik J.D. Vance kritizirali ukrajiskog lidera pred novinarima.
Zelenski je napustio Bijelu kuću 28. februara bez potpisivanja sporazuma koji je trebao omogućiti američki pristup rijetkim zemnim mineralima i prirodnim resursima Ukrajine, kako je bilo planirano. Nakon tog debakla, američki zvaničnici su pozvali Zelenskog da se izvini.
“Ono što trebamo čuti od predsjednika Zelenskog je da žali zbog onoga što se dogodilo, da je spreman potpisati ovaj sporazum o mineralima i da je spreman uključiti se u mirovne pregovore”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz za Fox News 3. marta.
Zelenski “treba biti zahvalniji, jer je ova zemlja stajala uz njih u svim trenucima”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući kasnije tog dana. Kada su ga pitali je li sporazum o mineralima mrtav, Trump je odgovorio: “Ne, mislim da nije”.
Vance je u intervjuu emitiranom 3. marta rekao da, usprkos kontroverznom sastanku u Ovalnom uredu, vrata ostaju otvorena za Ukrajince.
“Kada budu spremni razgovarati o miru, mislim da će predsjednik Trump biti prva osoba koja će podići telefon”, rekao je Vance za Fox News.
Ako bi Zelenski nazvao i rekao da je spreman “ozbiljno se posvetiti detaljima… onda apsolutno želimo razgovarati s Ukrajincima”, dodao je.
Evropski lideri su se odlučili preuzeti veću kontrolu nad mogućim mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije te osigurati sigurnost u Evropi nakon što su nedavni diplomatski napori, koji su djelovali obećavajuće, urušeni poslije zahlađenja odnosa između Trumpa i Zelenskog.
Vance je u intervjuu za Fox News dodao da evropski lideri moraju reći Zelenskom da rat ne može trajati vječno.
Također, branio je Trumpov stav da bi davanje Washingtonu ekonomskih interesa za budućnost Ukrajine predstavljalo čvrstu sigurnosnu garanciju.
“Ako želite stvarne sigurnosne garancije, ako želite zapravo osigurati da Vladimir Putin ponovo ne napadne Ukrajinu, najbolja sigurnosna garancija je dati Amerikancima ekonomske koristi u budućnosti Ukrajine”, rekao je Vance u intervjuu.
“To je daleko bolja sigurnosna garancija nego 20.000 vojnika iz neke nasumične zemlje koja nije ratovala 30 ili 40 godina”, dodao je.
Glasnogovornik britanskog premijera Keira Starmera rekao je 3. marta da postoje “brojne opcija na stolu” za sporazum o primirju koji bi barem privremeno zaustavio borbe izazvane invazijom Rusije na njenog susjeda prije više od tri godine.
Izjava je uslijedila nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron za novine Le Figaro izjavio da smatra da bi jednomjesečno primirje u zračnoj, pomorskoj i energetskoj infrastrukturi omogućilo saveznicima vrijeme da procijene predanost ruskog predsjednika Vladimira Putina potpunom i trajnom primirju.
U međuvremenu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je 3. marta da će obavijestiti članice o “planu ponovnog naoružanja Evrope” dok se evropske vlade bore ublažiti svoje rastuće razlike sa Sjedinjenim Državama oko rata u Ukrajini.
“Potreban nam je ogroman porast u odbrani, bez ikakvih pitanja. Želimo trajni mir, ali trajni mir može biti izgrađen samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih”, rekla je von der Leyen.
‘Proizvedena eskalacija’, Merz
U nekim od najsnažnijih evropskih komentara o sukobu s Bijelom kućom, Friedrich Merz, koji bi mogao postati naredni njemački kancelar, osvrnuo se na, kako je rekao, “proizvedenu eskalaciju” na sastanku, slabo prikrivenu kritiku Trumpa i njegove administracije.
“To nije bila spontana reakcija na intervencije Zelenskog, već očigledno proizvedena eskalacija na ovom sastanku u Ovalnom uredu”, rekao je Merz na pres-konferenciji u Hamburgu 3. marta, dodajući da Evropa “sada mora pokazati da smo u poziciji djelovati samostalno”.
Usprkos intenzivnim i stalnim raspravama o jačanju vlastitih odbrambenih kapaciteta Evrope i zabrinutosti zbog zagrijane retorike između Moskve i Washingtona, evropski lideri kažu da je angažiranje nove američke administracije prioritet.
Merz je rekao da će se “zalagati da se učini sve kako bi Amerikanci ostali u Evropi”.
Izvor: www.slobodnaevropa.org
