Najviše praznih listića, skoro 50 hiljada, je za nivo kolektivnog šefa države, piše Buka.
Dok predstavnici civilnog sektora protekle Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, čiji rezultati uskoro trebaju biti potvrđeni, ocjenjuju istorijskim i najtransparentnijim, pojedini akteri dovode u pitanje kredibilitet izbornih rezultata.
Glavna teza je broj nevažećih listića kojih je sveukupno nešto više od 380.000, a posebno se ističe brojka od 62.000 nevažećih listića za Predsjedništvo BiH.
„Sasvim sigurno je izborni dan bio manje korumpiran i manipulisan nego do sada. To ne znači da je cjelokupan izborni proces preko noći postao demokratičan i slobodan. Mi se moramo osloboditi naših prijašnjih loših i nedemokratskih manira koji su postali sastavni dio političkog mentaliteta“, ovako politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje izborni dan.
Kako smo došli do 62.00 nevažećih listića za Predsjedništvo?
Od ukupnog broja nevažećih listića za ovaj nivo vlasti većina otpada na prazne listiće. Čak 48.039 birača nije odabralo nijednog kandidata/kinju i svoj glas nije iskoristilo.
Budući da se glasački listići skeniraju nije moguća situacija u kojoj bi članovi biračkih odbora poništavali glasačke listiće ili slično.
Kada je u pitanju izbor predsjednika Republike Srpske CIK je evidentirao 20.157 praznih glasačkih listića. Po drugim osnovama nevažećih listića je skoro tri puta manje (7.302).
Nevažećih listića za NSRS je skoro 10%. Praznih listića je bilo 10.616, a nevažećih po drugom osnovu 42.507. Ova razlika je ima i logično utemeljenje jer su za nivo Predsjedništva i na listićima za predsjednika ispisana imena kandidata.
Za skupštine pred biračima nije bilo imena kandidata već samo nazivi stranaka i redni brojevi kandidata. Moguće je da su birači popuni kružićih pored više političkih subjekata ili da su pravili slične greške.
Zato je ključno pitanje nakon ovih izbora ko su ljudi koji nisu ostali kući, izašli su na izbore, ali svoj glas nisu dali nikome te koju poruku šalju političkim subjektima.
„Prazni listići su veoma jasna poruka, to su glasovi protesta, odnosno poruka da ti birači nisu htjeli glasati za dosadašnje vlasti, ali ni da im opozicija nije ulila povjerenje“, kaže Topić.
Politička analitičarka Ivana Marić ocjenjuje da prazni listići govore da građani nisu pronašli odgovarajućeg kandidata za određene nivoe pa su te listiće ostavili prazne dok su druge popunili.
„Međutim, sigurno je bilo i onih koji su sve listiće ostavili praznima i na taj način pokazali svoje nezadovoljstvo. Postoji mnogo efikasnijih načina za iskazivanje nezadovoljstva aktuelnom vlašću, a prva je glasanje za neke druge politike i političare. Ako među stotinjak stranaka i nekoliko hiljada kandidata niste baš nikoga našli da vam se sviđa, onda je možda do vas, a ne do njih“, smatra Marić.
Obavezno glasanje jedna od opcija
Izlaznost na proteklim izborima se kreće oko 42% i mogla biti na historijski niskom nivou, ali mnogi akteri, pa i članovi Centralne izborne komisije vjeruju da to nije realna izlaznost.
Sve to otvara pitanje koliko u BiH zaista živi ljudi s pravom glasa, ali i o neažuriranom i nerealnom biračkom spisku.
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović je u nedavnom razgovoru za Federalnu novinsku agenciju rekao kako je birački spisak prenapuhan, te da jedno od rješenja može biti uvođenje aktivne registracije birača ili uvođenje obaveznog izlaska na glasanje.
“Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač”, rekao je Arnautović.
Topić vjeruje da ni ovaj mehanizam, sve i kada bi bio uveden, ne garantuje da će birači u većoj mjeri izaći na izbore.
„Dio građana će radije platiti kaznu i neće izaći na izbore nego da im neko dekretom to propiše. Lično sam protiv tog primoravanja, izlazak na izbore treba biti slobodan čin, građani koji su ubacili prazne listiće poručili su da su iskoristili svoje pravo slobodno ali da iz protesta nikome ne daju povjerenje. Čini mi se da se političke partije tim pojedincima nisu ni obraćale“, kaže Topić.
Bez pojave novih imena, lica, ali i politika ni obavezno glasanje ne bi bilo od previše pomoći.
Možda bi brojka od 174.454 prazna listića za sve nivoe vlasti bila samo veća.
