Predstavnici sindikata nijemo posmatraju kako Vlada i poslodavci gubitak pet hiljada radnih mjesta smatraju nevažnim
Pad broja zaposlenih u Federaciji BiH koji je nastao od početka ove godine značajno se ne popravlja ni nakon šest mjeseci.
Posljednji podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je u ovom entitetu zaključno s posljednjim danom juna bilo zaposleno 547.055 radnika. U odnosu na kraj maja ove godine, broj radnika je veći za 926, ali u odnosu na posljednji dan prošle godine 4.397 radnika je manje zaposleno u FBiH.
Umjesto temeljite reforme minimalna intervencija
Posljednjeg dana 2024. godine registrovano je 551.452 radnika. Stupanjem na snagu uredbe federalne Vlade o podizanju minimalne plate na 1.000 KM bez prethodno provedene sveobuhvatne fiskalne reforme uslijedili su brojni otkazi radnicima.
Problem je posebno eskalirao u prva tri mjeseca, nakon kojih je Federacija zabilježila čak 8.649 radnika manje. Situacija se polako počela smirivati u aprilu, a dolaskom ljetne sezone pad broja zaposlenih se počeo smanjivati. Pitanje je kako će izgledati broj zaposlenih kada iscrpimo ljetnu sezonu, u kojoj tradicionalno raste broj zaposlenih.
Iako su doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje u Federaciji BiH od 1. jula ove godine smanjeni s 41.5 na 36 posto, teško je očekivati da će se broj radnika značajnije povećati, jer minimalna intervencija u fiskalni sistem ne omogućava poslodavcima da naprave zamah u zapošljavanju i rastu plata radnicima, kakav bi mogli napraviti da se fiskalna reforma radila onako kako ekonomski stručnjaci godinama savjetuju.
Struka je godinama insistirala da se fiskalna reforma provodi na način da se uz rast minimalne plate značajno smanjuju doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, ali i da se uvede i oporezivanje dividende.
Od oporezivanja dividende nisu bježali ni brojni poslodavci, naprotiv, i danas neki insistiraju da se to uradi, ali kroz spomenutu cjelokupnu reformu, a ne kroz parcijalne intervencije koje preferira Vlada FBiH.
No, ekonomiste u ovoj zemlji vlast ne sluša, tako da su njihova upozorenja bila uzaludna, isto kao što je uzaludno bilo upozorenje da je i jedno radno mjesto manje u odnosu na prošlu godinu značajan gubitak, a o hiljadama izgubljenih radnih mjesta je i suvišno govoriti.
Sve ovo se dešava u momentu kada raste broj penzionera u ovom entitetu i kada odnos broja radnika i penzionera postaje sve nepovoljniji što direktno utječe na finansijska izdvajanja iz budžeta za isplate penzija.
Pokušaj da se sakrije što se sakriti ne može
U cijeloj ovoj priči oko broja zaposlenih u Federaciji BiH posebno zabrinjava šutnja Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Ako smo od predstavnika izvršne vlasti navikli da manipulišu podacima, te da u javnosti koriste razne vratolomije kako bi sakrili značajan pad broja zaposlenih koji su proizveli svojim nepromišljenim odlukama, sigurno nismo očekivali šutnju od drugih predstavnika u ESV-u.
Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH, osim predstavnika Vlade, čine i predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH, te predstavnici granskih sindikalnih organizacija.
Nakon posljednje dvije sjednice ESV-a nismo mogli čuti ni riječi o padu broja zaposlenih, osim netačne tvrdnje da pada nije ni bilo.
Iako su na aprilskoj sjednici članovi ESV-a analizirali efekte rasta minimalne plate, predsjednik ESV-a Safudin Čengić je na konferenciji za medije kazao kako je “broj zaposlenih skoro identičan”.
Dakle, govorimo o mjesecu aprilu kada su bili javno dostupni podaci Porezne uprave FBiH, a koji su ukazivali na gubitak od 8.649 radnika.
Od onih kojima je skoro devet hiljada radnika manje za period od tri mjeseca predstavljalo “skoro identičan broj”, teško je bilo očekivati da adekvatnije prokomentarišu gubitak radnih mjesta i nakon naredne sjednice ESV-a.
“Usvojili smo zaključak na bazi podataka dobivenih od nadležnih institucija, gdje smo zaključili da nije došlo do smanjenja broja uposlenih, niti značajnijih gašenja malih kompanija, posebno onih koji se nazivaju obrti”, kazat će predsjednik ESV-a nakon održane sjednice ovog tijela 30. juna.
Podsjetimo, u tom momentu javno su bili dostupni podaci o broju zaposlenih za prvih pet mjeseci ove godine, a oni kažu da je zaključno s posljednjim danom maja u Federaciji BiH bilo zaposleno 546.129 radnika što je 5.323 radnika manje u odnosu na početak godine.
Dakle, kada se za pet mjeseci broj zaposlenih smanji za 5.323 radnika, to predstavnicima Ekonomsko-socijalnog vijeća ne znači apsolutno ništa.
Šutnja sindikata ne koristi radnicima
Ako uzmemo u obzir da predstavnicima Vlade i poslodavaca pet hiljada radnika manje ne predstavlja nikakav problem, razumno je postaviti pitanje kako je to postalo prihvatljivo i brojnim sindikalistima koji popunjavaju Ekonomsko-socijalno vijeće.
Kako smo došli do toga da oni koji treba da se bore za prava radnika, odjednom smatraju kako je pet hiljada radnika manje tek neki broj na papiru i kako je to postalo nevažno?
Kako to da ekonomisti upozoravaju kako je i gubitak jednog radnika katastrofalan za ekonomiju poput naše, a da predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade ni u pet hiljada radnika manje ne vide nikakav problem?
U takvo stanje se dolazi kada se od javnosti pokušavaju sakriti činjenice, i to one koje su javno dostupne. Zbog čega to pokušavaju sakriti i prvi i drugi i treći je pitanje za njih.
Jasno je da se radna mjesta neće vratiti ako predstavnici sindikata budu samo snishodljivo klimali glavom socijalnim partnerima unutar ESV-a.
Pitanje je da li će se nešto promijeniti u budućnosti, kada eventualno ponestane novca za vještačko održavanje 70.000 radnih mjesta kroz subvencije, za koje Vlada izdvaja 100 miliona KM ili će nam i tada poručiti kako je “broj zaposlenih skoro identičan”.
Izvor: BUKA
