Nakon novih obilnih padavina, rijeka Drina je kod Višegrada ponovo zatrpana ogromnim nanosima otpada
Nakon novih obilnih padavina, rijeka Drina je kod Višegrada ponovo zatrpana ogromnim nanosima otpada koji su bujice povukle sa neuređenih i ilegalnih deponija uzvodno, ali i iz susjednih zemalja.
Plastične boce, granje i komunalni otpad zaustavili su se kod brane hidroelektrane, pretvarajući površinu rijeke u plutajuću deponiju. Ekolozi upozoravaju da se ovaj problem ciklički ponavlja svake godine, naročito zimi, kada porast vodostaja naglašava dugogodišnje propuste u upravljanju otpadom u čitavom slivu Drine.
Iako problem traje godinama, poduzete inicijative su uglavnom parcijalne i nedovoljno koordinirane. Regionalni projekti koji uključuju Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru fokusirani su na uklanjanje plastike i edukaciju, dok lokalne nevladine organizacije više puta organizuju akcije čišćenja i ukazuju na potrebu trajnog sistemskog rješenja.
Nadležna ministarstva su ranije najavljivala zajedničke mjere i bolju prekograničnu saradnju, ali ekološki aktivisti ističu da konkretni rezultati izostaju. Bez zatvaranja divljih deponija i efikasnog sistema upravljanja otpadom u cijelom slivu, sezonske ekološke krize kod Višegrada će se nastaviti ponavljati.
Stručnjaci za zaštitu okoliša ističu da je problem postao hroničan. „U određenim periodima Drina bukvalno postaje deponija, sa ogromnim količinama plutajućeg otpada. To više nije incident, nego hroničan problem koji pokazuje potpuni izostanak sistemskog rješenja. Glavni uzroci su nepostojanje funkcionalnog sistema upravljanja otpadom, nelegalne deponije i bacanje smeća direktno u vodotoke. Problem je i u slaboj kontroli, lošoj kaznenoj politici i izostanku prave regionalne saradnje“, navodi se od strane jednog od ekoloških aktivista.
Posljedice su višestruke: uništava se biodiverzitet, ugrožavaju se ribe i ptice, narušava se kvalitet vode, a ugrožava se i turistički potencijal regije.
„Reakcije su uglavnom parcijalne, ad hoc i svedene na povremeno čišćenje kada problem eskalira. Ne postoji dugoročna strategija, jasna podjela odgovornosti niti politička volja da se problem riješi trajno. Potrebno je hitno organizovano uklanjanje otpada uz podršku viših nivoa vlasti, ali to je samo prvi korak. Paralelno se moraju postaviti trajne barijere za hvatanje otpada, urediti sistem upravljanja otpadom u cijelom slivu, uvesti stroge kontrole i kazne te uspostaviti regionalnu saradnju“, dodaje se iz redova aktivista.
Kako je preneseno, trenutno se otpad polako prikuplja i odvozi na obližnju gradsku deponiju. Glavni uzroci nakupljanja otpada u rijeci, prema analizama, su nedostatak redovnog odvoza smeća u brojnim ruralnim naseljima, što dovodi do formiranja ilegalnih deponija uz vodotoke, te nepostojanje sistema za povrat i otkup ambalaže.
Spaljivanje otpada na deponijama, koje se također događa, stvara dodatne štetne posljedice zbog oslobađanja opasnih hemikalija i plinova, što predstavlja rizik za zdravlje ljudi i okoliš.
Situacija u Višegradu je dokaz da brana na hidroelektrani služi samo kao privremena i neadekvatna prepreka za dublji infrastrukturni problem. Akumulacija je postala sabirni centar za otpad iz cijelog gornjeg sliva, a troškovi lošeg upravljanja otpadom uzvodno se prebacuju na lokalnu zajednicu i energetski sektor.
Bez uvodenja depozitnog sistema za ambalažu i proširenja obuhvata komunalnih usluga u ruralnim dijelovima svih zemalja sliva, čišćenje kod Višegrada ostaje uzaludan posao. Suština rješenja nije u mehaničkom uklanjanju već u inspekcijskom nadzoru i trajnom zatvaranju divljih deponija. Sve dok izostaje direktna odgovornost zajednica uzvodno, ekološke krize na Drini ostaće sezonska pojava koja se rješava površno, a ne suštinski.
