Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je redovne konsultacije po članu IV sa Bosnom i Hercegovinom i poslao alarmantnu poruku – ekonomija pokazuje otpornost, ali rizici i dalje prijete. Politička nestabilnost, globalni turbulencije i duboko ukorijenjeni strukturni problemi koče snažniji napredak.
Rast spor, potencijal ograničen
Prema MMF-u, rast BDP-a u 2024. iznosio je 2,5 posto, dok se ove godine očekuje blago usporavanje na 2,4 posto. Dugoročno, rast bi do 2027. mogao dosegnuti tri posto – maksimum koji BiH može postići bez ozbiljnih reformi. Privatna potrošnja i izvoz pokreću ekonomiju, ali duboki strukturni problemi i dalje ograničavaju performanse zemlje.
Inflacija ponovo raste
Nakon naglog pada 2024., inflacija je u porastu. Prosječna stopa u maju iznosila je 2,3 posto, dok se bazna inflacija održava oko četiri posto. MMF predviđa prosječnu inflaciju od 3,8 posto tokom 2025. zbog rasta cijena uvozne hrane, uz srednjoročnu stabilizaciju na dva posto. Devizne rezerve BiH iznose devet milijardi eura i pokrivaju sedam mjeseci uvoza, dok deficit tekućeg računa iznosi oko četiri posto BDP-a. Kreditna aktivnost privatnog sektora usporava na 7,7 posto.
Oštra ocjena: politička i ekonomska kriza
Ekonomski analitičar Drško Aćimović tvrdi da je MMF BiH ocijenio oštrije nego ranije.
„Politička situacija u zemlji dostiže kritičnu tačku, a fiskalnih mjera na državnom nivou nema. Razlike između entiteta i sistemski poremećaji onemogućavaju novi aranžman MMF-a“, upozorava Aćimović. On dodaje da BiH prijeti crna lista zbog arbitraža, netransparentnog zaduživanja, javnih nabavki pod oznakom tajnosti i drugih nepravilnosti. „Sve ovo svrstava BiH na sam vrh po kriminalu i korupciji u regionu“, naglašava Aćimović.
Vanjski rizici i inflacija pod pritiskom
MMF upozorava na usporavanje evropske privrede, nestabilne cijene energenata i moguće političke tenzije pred izbore 2026. godine. Snažan rast plata i kredita mogao bi dodatno pojačati inflacijske pritiske.
Pozitivan signal dolazi od procesa približavanja Evropskoj uniji, koji može podstaći investicije i ubrzati reforme. Direktor MMF-a poručuje da fiskalna politika mora biti fokusirana na konsolidaciju, jačanje rezervi i efikasnu javnu potrošnju, uz izbjegavanje povećanja deficita. Preporučene mjere uključuju jačanje nezavisnosti Centralne banke, kreiranje fonda za finansijsku stabilnost, postepeno ukidanje subvencija u energetici, uvođenje cijene ugljika, borbu protiv sive ekonomije, digitalizaciju i jačanje institucija. Hitna implementacija MONEYVAL preporuka ključna je da BiH ne završi na „sivoj listi“ međunarodnih nadzornih tijela.
Izvor: BUKA
