Prema podacima Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, tokom 2024. godine ukupno 2.391 osoba zvanično je odjavila prebivalište radi iseljenja u inostranstvo, saznaje BUKA
Najveći broj odjava zabilježen je za Austriju – 623 osobe, zatim Hrvatsku – 615, Sloveniju – 421 i Srbiju – 334. U Njemačku je otišlo 271 osoba, dok je u Crnu Goru odjavljeno 67.
Za Nizozemsku je evidentirano 19 odjava, dok je za ostale zemlje ukupno odjavljeno 41 osoba, stoji u Migracionom profilu BiH za 2024.godinu.
Ovi podaci su, međutim, samo administrativni trag stvarnog odlaska stanovništva i ne obuhvataju ogroman broj onih koji napuštaju zemlju bez formalne odjave prebivališta.
Na osnovu međunarodnih popisa i evidencija zemalja prijema, jasno je da se populacija porijeklom iz Bosne i Hercegovine – uključujući i rođene u BiH, ali i njihove potomke – broji u stotinama hiljada.
Najčešće destinacije
Zemlje Evropske unije i dalje su najčešće destinacije za bh. građane koji odlučuju potražiti bolji život van granica domovine.
Mnogi od njih odlaze posredstvom bilateralnih sporazuma o zapošljavanju koje je BiH potpisala sa zemljama poput Slovenije i Njemačke, dok još veći broj samostalno pronalazi posao, bez posredovanja domaćih institucija.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, zaključno sa novembrom 2024. godine, u Republici Sloveniji je putem sporazuma zaposleno ukupno 12.538 državljana BiH.
U Saveznoj Republici Njemačkoj zaposleno je 233 medicinska radnika iz BiH, što znači da je kroz institucionalne kanale ukupno zaposleno 12.761 osoba.
Međutim, stvarni broj zaposlenih u inostranstvu daleko je veći, s obzirom na to da brojni radnici posao nalaze direktnim kontaktom sa stranim poslodavcima, putem privatnih agencija za zapošljavanje ili u vlastitom aranžmanu.
Trend odlaska
Trend odlaska nije prisutan samo među radnom populacijom. Sve veći broj mladih odlučuje se na studije u inostranstvu, što predstavlja još jedan oblik migracije koji često rezultira trajnim iseljenjem. Prema UNESCO-ovim podacima, tokom 2022. godine čak 14.827 studenata iz Bosne i Hercegovine upisalo je studije u 50 različitih zemalja širom svijeta.
Najveći broj njih odabrao je fakultete u Srbiji, gdje je upisano 5.968 studenata, zatim u Austriji sa 2.568 i Hrvatskoj sa 2.360. Ostale popularne destinacije za studente iz BiH uključuju Njemačku, Sloveniju, Tursku i Italiju.
Iako se dio mladih nakon studija vrati u domovinu, iskustva i trendovi pokazuju da većina ostaje u zemljama u kojima su stekli obrazovanje, gdje nalaze brže zaposlenje, sigurnije životne uslove i bolju perspektivu.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da podaci o zvanično odjavljenim osobama ne odražavaju pravu sliku migracija iz Bosne i Hercegovine.
Zemlja se suočava sa tihim, ali upornim odlaskom svojih ljudi – mladih, obrazovanih i radno sposobnih. Dok institucije prate samo formalne odjave, hiljade drugih odlazaka ostaju nevidljive, rasute širom Evrope i svijeta.
Pitanje koje ostaje da visi u zraku jeste: ko ostaje da gradi budućnost Bosne i Hercegovine?
