Aktuelni zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom uređuje proces profesionalne rehabilitacije, osposobljavanje i zapošljavanja osoba s invaliditetom na tržištu rada, osnivanje i djelatnost ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, zaštitinih radionica, radnih centara i drugih pravnih osoba koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Trenutno, prema podacima sa zvanične stranice Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH, poticajima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom obuhvaćeno je preko 8000 osoba sa invaliditetom, uključujući još oko 2000 osoba kroz programe, koji podrazumijevaju profesionalnu rehabilitaciju, edukaciju i ostale programe Fonda, a koji su predviđeni javnim pozivima Fonda.
„Moramo istaći da bi profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje osoba sa invaliditetom bez programa, poticaja, finansiranja, sufinansiranja i podrške od strane Fonda za profesionalnu rehabilitaciju bilo svedeno na koncept statističke greške. Javni pozivi Fonda su upravo aktuelni i zanimljivo ne u velikoj mjeri podržani kroz zvanične stranice institucija FBiH ili recimo nadležnog ministarstva. Zašto je to tako, odgovore bi mogli dati Premijer u Vladi Federacije BiH, Ministar za rad i socijalnu politku u Vladi FBiH i Direktor Fonda, jer ako je profesionalna rehabilitacija, osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom od posebnog javnoga interesa, kako je i navedeno u članu 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, nekako je logično očekivati da se svakodnevno priča o zapošljavanju i programima Fonda u institucijama Vlade FBiH, barem tokom trajanja Javnih poziva Fonda, ali čini se da to nije tako“, navode iz Mreže udruženja u FBiH „Moje pravo“.
Aktivisti navode da je prošle godine bilo drugačije, jer su, zajednički, Vlada FBiH, odnosno nadležno ministarstvo rada i socijalne politike i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom insistirali na zapošljavanju osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada povodom održavanja Sajma poslova 2025., gdje se moglo svakodnevno gledati reklame na bilbordima širom FBiH, doduše s nesretno izabranim sloganom „Gledaj sebi posla“, koji je, prema aktivistima, problematičan i za uopćene trendove zapošljavanja, a kamoli za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
„Analiza uspjeha, odnosno rezultati kampanje „Gledaj sebi posla“, nikada nisu javno prezentovani, pa čak ni iz ugla zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Ono što je skrenulo pažnju je obraćanje direktora Fonda nakon posljednjeg javnog poziva Fonda u 2025. godini, koji je obuhvatao dodjelu novčanog stimulansa za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i programa Fonda, u kojem je naglasio da je već zabrinjavajući odnos zapošljavanja osoba sa invaliditetom pod općim uslovima na otvorenom tržištu rada u odnosu na zapošljavanje pod posebnim uslovima (privredna društva za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, zaštitne radionice i organizacije osoba sa invaliditetom). Neuporedivo je veći procenat zapošljavanja pod posebnim uslovima kroz novčani stimulans i programe Fonda“, navode predstavnici Mreže „Moje pravo“.
Nezvanično, taj odnos je 80 procenata na prema 20 procenata u korist zapošljavanja OSI pod općim uslovima na otvorenom tržištu. Aktivisti navode da je na taj način direktor Fonda podcrtao hitnost usvajanja novog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom u Federaciji BiH.
„Od usvajanja Nacrta spomenutog zakona u oba doma Federalnog parlamenta, te od javne rasprave o Nacrtu zakona je proteklo gotovo godinu dana. Nacrt zakona ne nudi revolucionarne promjene, pritom su neki članovi zakona dodatno problematizovani do ivica diskriminacije, posebno kada je u pitanju prednost prilikom zapošljavanja osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada i izostavljanje radnog centra kao ustanove u kojoj se, prema aktuelnom zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, mogu zapošljavati osobe sa invaliditetom pod posebnim uslovima, prije svega osobe koje ne postižu radni učinak preko 50%, primjeren dobi, stručnoj spremi i uslovima rada“.
Aktivisti također navode da je u Nacrtu zakona mnogo nejasnih i diskutabilnih članova, te da će, kada Prijedlog zakona bude aktuelan, dati sugestije i komentare, iako su svjesni da javnost, u posljednje vrijeme, uopće ne govori o tom zakonu u Vladi FBiH. Stava su da je najpozitivnija strana u novom zakonu ona koja se odnosi na kontrole uplate posebnog doprinosa, jer bi prema Nacrtu zakona kontrolu uplate posebnog doprinosa vršila porezna uprava FBiH, a to je do sada bila obaveza Fonda, te iako su zakonom predviđene kazne za pravne subjekte koji ne zapošljavaju zakonom određen broj osoba na ukupan broj zaposlenih (trenutno je taj omjer jedna zaposlena osoba sa invaliditetom na svakih 17 zaposlenih radnika), nikada nije javno objavljeno da su pravni subjekti koji ne poštuju ovaj član aktuelnog Zakona morali platiti kaznu opisanu u članu 67.
„Mnogo puta smo imali priliku čuti apele i upozorenja od strane odgovornih lica u Fondu, da mnogi pravni subjekti, koji ne zapošljavaju zakonom određen broj osoba na ukupan broj zaposlenika, ne uplaćuju poseban doprinos redovno ili nikako na pravilnikom određen račun Fonda. Neka uopćena zapažanja nam ukazuju na neosjetljivost nadležnih institucija prema procesima profesionalne rehabilitacije, osposobljavanja i zapošljavanja osoba sa invaliditetom.“
2.4, obilježen je Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Aktivisti okupljeni oko Mreže „Moje pravo“ u svojoj borbi za prava djece i osoba sa invaliditetom u FBiH nastoje da ukažu na hitnu potrebu održavanja tematske sjednice u Parlamentu FBiH, na kojoj bi se raspravljalo o svim pitanjima, koja se tiču prava i položaja djece i osoba sa invaliditetom, a jedno od najvažnijih svakako je njihova profesionalna rehabilitacija, osposobljavanje i zapošljavanje.
(J.M., Odgovorno)
