U posljednjih nekoliko godina Bosna i Hercegovina svjedoči sve većem prisustvu američkog i transatlantskog kapitala u strateškim segmentima domaće privrede. Prema izvještajima medija, američke kompanije i investitori preuzimaju uloge u sektorima poput energetike, vojne industrije, telekomunikacija i finansija, što otvara pitanje utjecaja i ekonomskog suvereniteta zemlje.
Pismo namjere američke kompanije AAFS Infrastructure vlastima BiH, koje uključuje zahtjev za koncesiju nad projektom Južne gasne interkonekcije, izgradnjom gasnih elektrana te interesom za upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru, ukazalo je da ovaj kapital nije samo formalna invazija investicija, već potencijalno strukturalna promjena u načinu na koji se upravlja ključnim resursima i infrastrukturom.
Ovakvi trendovi nadovezuju se na širi obrazac: američki kapital i investitori su već prisutni i u vojnoj industriji (npr. kroz udjele u firmama poput Pretis i Binas), te pokazuju interes za energente, transport i telekomunikacije. To sugerira da BiH, umjesto samo evropske ili regionalne ekonomske integracije, može postati i predmet šire geoeconomičke igre između SAD-a, EU i drugih globalnih aktera. Takav razvoj može imati i pozitivne i negativne implikacije za državu i građane: s jedne strane, investicije mogu donijeti kapital, tehnologiju i zapošljavanje; s druge strane, preuzimanje strateških sektora od strane stranih investitora može dovesti do smanjenja domaćeg upravljanja ključnim resursima, ovisnosti o vanjskim interesima i slabije kontrole državnih prioriteta.U kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje ekonomska stabilnost i suverenitet već balansiraju između unutrašnjih podjela i vanjskih pritisaka, ova tema otvara pitanja poput:kako ulaganja utiču na suverenitet državekoje su sigurnosne i ekonomske posljedicešta to znači za lokalne industrije i radnikeda li BiH ima jasnu strategiju za održivi razvoj i zaštitu ključnih sektora
Ovaj trend, iako pokretan poslovnim interesima, istovremeno postavlja i politička pitanja o tome čija budućnost i resursi se definiraju u Bosni i Hercegovini — domaćim voljom ili vanjskim kapitalom.
