Kožna oboljenja i infekcije kod djece koja su se ovoga ljeta kupala u Trebižatu, bjeličasto zamućena voda neugodnog mirisa i studije utjecaja na okoliš u kojima se podaci „friziraju“ – to su problemi o kojima se raspravljalo na okruglom stolu „Podizanje kompetencija NVO-a i javnosti za veće sudjelovanje u procesu odlučivanja o okolišu“, održanom u Motelu Karaotok na Hutovu blatu. Sudionici su se složili da je nužno hitno pojačati inspekcijski nadzor svih potencijalnih zagađivača u slijevu Studenčice i Trebižata kako bi se do početka turističke sezone 2027. otklonile sve nepravilnosti u njihovu radu, prenosi Istina media.
Radionicu i okrugli stol proveli su Regionalni resursni centar (ReReC) i Udruga DINARICA – Aarhuški centar Mostar, uz podršku Centra za građansku suradnju Livno. Događaju su nazočili predstavnici lokalnih vlasti, javnih poduzeća i akademske zajednice, članovi nevladinih organizacija – lovci, ribolovci i zaštitari prirode – te zainteresirani pojedinci.
Ukratko
- Monitoring Studenčice i Trebižata (2025. – 2026.) detektira potencijalne zagađivače: ugostiteljske objekte, postojeće ribnjake i one u izgradnji.
- Lokalna zajednica upozorava na kožna oboljenja i infekcije kod djece koja su se kupala u Trebižatu.
- Traži se hitan inspekcijski nadzor i otklanjanje nepravilnosti do turističke sezone 2027.
- Izrađivači studija utjecaja na okoliš nerijetko „friziraju“ ili prepisuju podatke o prisutnosti vrsta.
Rijeka koja tjera kupače
Tijekom rasprave posebno je istaknut problem zagađenja rijeka Studenčice i Trebižata, koje uzrokuju ugostiteljski objekti te postojeći ribnjaci, kao i oni koji su tek u fazi izgradnje. Predstavljeni su rezultati monitoringa Studenčice i Trebižata za razdoblje od 2025. do 2026. godine, koji jasno detektiraju potencijalne zagađivače i investicije koje prijete još većim onečišćenjem cijelog toka Trebižata na području Čapljine.
Predstavnici lokalne zajednice upozorili su na alarmantne ovogodišnje posljedice zagađenja: kožna oboljenja i infekcije kod djece koja su se kupala u Trebižatu. Zagađenje se očituje bjeličastim zamućenjem vode, dramatično mijenja njezinu kvalitetu, i vizualno i po fizikalno-kemijskim karakteristikama, te uzrokuje neugodan miris. U jeku turističke sezone to izravno odbija posjetitelje i kupače od boravka uz rijeku.
Studije koje ne odgovaraju stanju na terenu
Jedna od ključnih tema bila je vjerodostojnost podataka o bioraznolikosti koji se iznose u studijama utjecaja na okoliš, a koje investitori izrađuju za vjetroparkove, solarne elektrane, autoceste i slična postrojenja. Sudionicima su predstavljeni primjeri procjene ugroženosti prirode te obvezne metodologije praćenja stanja flore i faune – biljaka, ptica, sisavaca, lovne divljači i riba.
Konkretni primjeri i usporedba studija s podacima s terena pokazuju da izrađivači studija, angažirani stručnjaci za bioraznolikost, nerijetko „friziraju“ ili prepisuju podatke o prisutnosti pojedinih vrsta. Time se umjetno umanjuje negativan učinak projekata na okoliš, a s njim i planirane mjere kojima bi se ti utjecaji trebali ublažiti ili kompenzirati.
Predstavnici lovačkih organizacija iskazali su oštro nezadovoljstvo takvim pristupom. Kako ističu, time se krše njihovi koncesijski ugovori i zanemaruje stvarno stanje lovne divljači na područjima kroz koja prolazi trasa koridora Vc ili na kojima se grade energetski objekti.
Na primjerima dobre prakse iz Republike Hrvatske i okruženja predstavljene su znanstvene metodologije koje se moraju strogo primjenjivati – od jasno definiranih pozicija i vremena provedenog na terenu, preko tehnika promatranja, do načina evidentiranja podataka i izvještavanja investitora. Domaća je realnost, zaključili su sudionici, sasvim drukčija: izrađivači studija ne pridržavaju se propisanih pravila, pa izostaju odgovarajuće zaštitne mjere. Projekti tako postaju jeftiniji za investitore, ali isključivo na račun okoliša i lokalnog stanovništva.
Pravo javnosti da zna i odlučuje
Pravna osnova za sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša jest Aarhuška konvencija. Njezine je elemente, uz primjere iz prakse, sudionicima predstavio Doređe Stefanovski, predsjednik Aarhuškog centra Mostar – Dinarica.
Aarhuška konvencija
Potpisana 1998. u danskom gradu Aarhusu, ključni je međunarodni ugovor koji povezuje prava ljudi i zaštitu okoliša. Temelji se na tri stupa:
1. Pristup informacijama o okolišu
Građani i organizacije imaju pravo od javnih tijela tražiti i dobiti pouzdane informacije o stanju okoliša, poput kvalitete zraka, vode i tla ili utjecaja na zdravlje. Pritom ne moraju dokazivati nikakav poseban interes, a javna tijela moraju odgovoriti u zakonskom roku i aktivno objavljivati važne podatke.
2. Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka
Građanima se jamči pravo glasa u ranim fazama pripreme planova, programa i projekata koji mogu utjecati na okoliš, npr. izgradnje tvornica, odlagališta otpada ili prostornih planova. Javnost mora biti obaviještena dok su sve opcije još otvorene, kako bi njezini komentari doista mogli utjecati na konačnu odluku.
3. Pristup pravosuđu
Mehanizam zaštite prva dva stupa: građani i udruge za zaštitu okoliša imaju pravo na pravni lijek, odnosno pokretanje sudskih ili upravnih postupaka, ako smatraju da su im prava na informacije ili sudjelovanje uskraćena.
Sve veći pritisak na prirodu
Okrugli stol održan je u vrijeme sve većih pritisaka ljudskog faktora na prirodne resurse – od izgradnje infrastrukturnih objekata, vjetroparkova i solarnih elektrana do pojedinačnih investicija koje izravno utječu na stanje vodnih resursa te na biološku i krajobraznu raznolikost. Nekontrolirana dodjela koncesija, bespravna gradnja i nelegalno odlaganje otpada narušavaju prirodne ekosustave.
To u javnosti izaziva opravdano nezadovoljstvo i zabrinutost jer se stvari ne pomiču s mrtve točke. Građani svoje negodovanje sve češće iskazuju na javnim tribinama, prosvjednim okupljanjima i raspravama, dopisima nadležnim institucijama i peticijama, upozoravajući na nepravilnosti i štetne posljedice takvih investicija za okoliš i ljudsko zdravlje. Sudionici okruglog stola naglasili su potrebu za razvojem i primjenom znanstveno utemeljenih metodologija praćenja stanja riječnih ekosustava i bioraznolikosti, koji su iznimno ugroženi izgradnjom koridora Vc, vjetroparkova i solarnih elektrana.
Zajednička akcija za Studenčicu i Trebižat
Okrugli stol završio je jedinstvenim zaključkom. U narednom razdoblju potrebno je poduzeti sve pravne i terenske mjere za zaštitu Studenčice i Trebižata, a to zahtijeva:
- Hitnu suradnju svih relevantnih aktera – gradskih vlasti i inspektorata, Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar, gospodarstvenika, lokalnog stanovništva i nevladinih organizacija.
- Transparentniju koordinaciju izrađivača ekoloških studija s lokalnim udrugama (zaštitarima prirode, lovcima, ribolovcima) pri utvrđivanju stvarnog stanja na terenu.
- Stroži nadzor nadležnih institucija nad provođenjem samih metodologija.
Budite aktivni sudionici u očuvanju okoliša i dajte svoj doprinos zaštiti i spasu prirodnih resursa u regiji Hercegovine!
Radionicu i okrugli stol proveli su Regionalni resursni centar (ReReC) i Udruga DINARICA – Aarhuški centar Mostar, uz podršku Centra za građansku suradnju Livno.
