Čekanje na red ili na čudo? BiH na začelju Europe po broju liječnika
Primarni nivo zdravstvene zaštite u Federaciji BiH, koji obuhvata porodičnu medicinu, zdravstvenu zaštitu djece, patronažu, medicinu rada i zaštitu reproduktivnog zdravlja žena, nalazi se pred kolapsom. Iako je preporučeni evropski standard da jedan tim porodične medicine brine o 1.500 stanovnika, u praksi u Federaciji jedan tim često podmiruje potrebe i više od 3.000 ljudi.
Hronični nedostatak kadra i odlazak mladih
Sistem se suočava s hroničnim nedostatkom timova porodične medicine. Problem je višestruk: mlade kolege se zaposle u primarnoj zaštiti, ali vrlo brzo odlaze na specijalizacije ili, još češće, u inostranstvo, što stvara lošu fluktuaciju i dodatno opterećuje postojeći kadar.
- Federacija BiH nalazi se na zadnjem mjestu u Evropi po broju ljekara na 100.000 stanovnika.
- Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u 2023. godini u službama porodične medicine radila su 1.046 doktora, što daje stopu od svega 56,3 doktora na 100.000 pripadajuće populacije.
- Prognoze su poražavajuće – bez sistemskih promjena, na začelju Evrope ostat ćemo dugo.
Odlazak struke i miješanje politike
Pored egzodusa mladih ljekara, ključni problem je i kontinuirano miješanje politike u struku. Dok specijalisti odlaze, oni koji ostaju često se ne uvažavaju. Sistemom zdravstvene zaštite, smatraju sagovornici, trebali bi rukovoditi iskusni stručnjaci po principima znanja i hijerarhije, a ne partijskog dodvoravanja.
- Potrebno je stvarati bolje uslove rada, zapošljavati mlade i osigurati im veće plate kako bi se zadržali.
- Potrebno je i ulagati u opremu i uslove na svim nivoima, uključujući i tercijarne centre.
- “Mora se znati red. Svugdje u Evropi se poštuju oni koji znaju, a ne oni koji se dodvoravaju”, ističe se u komentaru iskusnog stručnjaka.
Disparitet među kantonima
U Federaciji BiH ukupno radi 1.855 doktora medicine, koji u prosjeku godišnje primi 5.640 pacijenata. Međutim, slika je izrazito neujednačena po kantonima:
- Najviše doktora ima Tuzlanski kanton (490), slijedi Sarajevski (360), Zeničko-dobojski (303) i Hercegovačko-neretvanski (231).
- Najmanje doktora ima Posavski kanton – svega 24, zatim Bosanskopodrinjski (43) i Kanton 10 (48).
Zanimljivo je da broj doktora ne prati nužno i opterećenje. Tako, primjera radi, doktor u Sarajevskom kantonu prosječno godišnje primi čak 7.583 pacijenta, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu to opterećenje iznosi upola manje – 3.835 pacijenata.
Zaključak
Kantoni s manjim brojem stanovnika, osim manjka ljekara, suočeni su i s geografskom izolacijom, stotinama kilometara udaljeni od kliničkih centara i bolnica. Bez hitne reforme koja bi znanje stavila ispred politike i omogućila ostanak mladih, zdravstveni sistem Federacije BiH suočit će se s još dubljom krizom.
