Raskid dugogodišnje saradnje sa Željezarom Smederevo, kompanijom označenom u zapisnicima kao presudnom za pad plasmana i likvidnosti Koksare, potrošena dobit od 62 miliona KM bez jasne strategije štednje, te višemjesečno čekanje da Vlada FBiH i Željeznice FBiH obnove prugu u Donjoj Jablanici, tri su ključna momenta koja objašnjavaju današnju krizu u lukavačkoj Koksari.
GIKIL je početkom 2020-tih bio stabilna kompanija sa višemilionskim profitima, ali posljednje dvije godine rapidno tone u duboku poslovnu i finansijsku nestabilnost. Zapisnici Nadzornog odbora iz novembra i decembra 2023. jasno pokazuju da problemi nisu isključivo posljedica tržišnih šokova, već prije svega niza upravljačkih propusta. Uprava, na čelu s bivšim generalnim direktorom Dževadom Kasumovićem, višestruko je kritikovana zbog netransparentnog djelovanja, kašnjenja u dostavljanju dokumentacije, te donošenja odluka koje su direktno ugrozile saradnju sa strateškim partnerom – Željezarom u Smederevu.
„O sadašnjem stanju Nadzorni odbor nema napismeno nikakvu informaciju… te da je gubitak 20 miliona za 9 mjeseci“, upozorio je 7. novembra 2023. godine član Nadzornog odbora Hajrudin Kunalić. Gubitak je ostvaren, a prethodna dobit od preko 60 miliona KM potrošena je bez plana, rezerve ili strategije konsolidacije.
Posebno problematičan potez bila je odluka Uprave o raskidu saradnje sa Željezarom Smederevo, što je Nadzorni odbor označio kao presudan udarac poslovanju. Nakon toga su uslijedile neisplative, nestrateške investicije, koje su dodatno opteretile kompaniju. Situaciju su potom pogoršale poplave u oktobru 2024. godine, koje su uništile prugu u Donjoj Jablanici. Tromost federalnih institucija, kojima je trebalo gotovo godinu dana da saniraju prugu, ostavila je GIKIL bez ključne logističke veze. Transport kamionima drastično je poskupio i usporio dopremu uglja, izazvavši najveću logističku krizu u posljednjih 50 godina.
U decembru 2023. Nadzorni odbor smjenjuje Upravu kako bi zaustavio dalji pad, ali posljedice višegodišnjeg neodgovornog upravljanja i dalje opterećuju kompaniju. U zapisnicima se jasno naglašava da GIKIL, kao kompanija bez državnog kapitala, posluje isključivo prema principima tržišne ekonomije, pa je teret odgovornosti za nastalu štetu isključivo na Upravi i rukovodećim strukturama.
Krivična prijava protiv bivšeg direktora
Zbog navedenih, ali i drugih sumnjivih aktivnosti, koje ukazuju na nezakonite radnje i postupke u periodu od februara 2020. do decembra 2023., Nadzorni odbor podnio je krivičnu prijavu protiv bivšeg generalnog direktora GIKIL-a Dževada Kasumovića. Prijava, između ostalog, obuhvata donošenje odluka i pokretanje investicija koje nisu predviđene planom poslovanja, neaktiviranje garancija za uočene nedostatke, čime je pričinjena direktna šteta Društvu, pokretanje investicija bez potrebnih dozvola, zbog čega određeni objekti i danas nisu u funkciji ili rade bez valjane dozvole, preplaćivanje opreme i projekata bez jasnog obrazloženja.
Zbog svega navedenog Nadzorni odbor je zatražio od Tužilaštva i istražnih organa da provjere sve navode i poduzmu odgovarajuće radnje.
Sumnjive investicije i projekti milionske vrijednosti
U Koksari je u navedenom periodu realizovano nekoliko višemilionskih projekata: „Optimizacija biologije“, „Fotonaponska solarna elektrana 2 MW“, „Prikupljanje, tretman i ispuštanje tehnoloških otpadnih voda sa filter stanice GIKIL-a“ i dr. Zajedničke karakteristike svih projekata su da su većinom realizovani na osnovu samo jedne ponude, da nije istraženo tržište niti je dokazana bilo kakva hitnost, kod više projekata postupak je započet bez elementarnih dozvola, poput građevinske, a u slučaju višemilionskog projekta solarne elektrane izostali su ključni dokumenti: Analiza projekta, Plan projekta i Zahtjev za odobrenje projekta.
Kada je u pitanju ovaj zadnji projekat ukupne vrijednosti 3,89 miliona KM, dodatne nejasnoće stvaraju naknadni radovi i nabavke koje su se pojavile uprkos činjenici da je projekat bio ugovoren kao „ključ u ruke“, uz vrlo malo tehničkih detalja u osnovnom nalogu za realizaciju.
O neispravnosti takvih postupaka svjedoči i stav predstavnika radnika na sjednici Odbora povjerilaca iz januara 2024. godine u kojem nedvosmisleno stoji: „dobit ostvarena tokom 2021. godine, GIKIL je nenamjenski i necjelishodno utrošio na način da sredstva nisu utrošena za očuvanje i razvoj proizvodnje, već na nebitne stvari kao što su promjene namještaja, farbanje kapija, uređenje upravne zgrade, asfaltiranje kruga i sl…., … tako da su sami prouzrokovali situaciju negativnog poslovanja iz 2023. godine, što dovodi u pitanje poslovanje GIKIL-a“.
Menadžerska arogantnost i finansijska rastrošnost
Zbog odluka koje isključuju nadzor i sistematičnost, GIKIL je u 2024. godinu ušao bez ugovora o plasmanu proizvoda, a u međuvremenu je izvršen i netransparentan prijem oko 300 novih radnika bez saglasnosti Nadzornog odbora.
Simbol rastrošnosti postala je i investicija u renoviranje Ureda generalnog direktora, koja je koštala 156.885 KM. Za nabavku kancelarijskog namještaja potrošeno je oko 94.000 KM, uključujući 41.200 KM samo za montažu, dok je za građevinske radove utrošeno skoro 64.000 KM.
Šta dalje?
Uz sve pokazatelje zašto je Koksara danas tu gdje jeste, jasno je da ovaj nekadašnji industrijski gigant može opstati samo kroz opsežnu i hitnu finansijsku reviziju, novu strategiju konsolidacije, odgovorno vlasništvo i upravljanje, redukciju broja uposlenih na samo neophodnu radnu snagu, te strogo poštivanje propisa iz oblasti zaštite okoliša.
Kompanija se danas nalazi u najtežoj fazi od svog osnivanja, ali uz profesionalno upravljanje i efikasne institucije, kriza još uvijek nije nepovratna.
Izvor: Tip.ba
