Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.
Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.
Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.
Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine“.
Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra ekonomista Igor Gavran.
“Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju i onda se doznake povećavaju pa imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala, jer ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda”, kaže Gavran dodajući da neće ni rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama.
Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju je stvaranje uslova za povratak što većeg broja građana iz dijaspore koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.
Ekonomista Admir Čavalić ističe da dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.
“Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, kaže Čavalić.
Kako kaže, upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.
“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.
Izvor: CAPITAL
