Prije nekoliko dana u javnosti se razvila rasprava o broju zaposlenih u Federaciji BiH. Najprije se pojavila informacija da je u avgustu u FBiH bilo oko 10 hiljada zaposlenih manje nego na kraju prošle godine, odnosno preko 3 hiljade manje u odnosu na avgust prošle godine
Iz Porezne uprave su se oglasili i kazali da je osnovni razlog tim brojkama sektor obrazovanja.
– Pad broja zaposlenih evidentiran u avgustu 2025. godine u odnosu na decembar prethodne godine predstavlja uobičajen sezonski trend, koji je posebno izražen u periodu od juna do septembra. Takvo kretanje pretežno se odnosi na sektor obrazovanja, gdje je priroda zaposlenja često vremenski ograničena – naveli su iz Porezne uprave FBiH.
Podaci Porezne uprave su nesumnjivo tačni, i oni pokazuju određena sezonske kretanja i oscilacije. No, da bismo uvidjeli da li je zaista samo ovo uzrok padu broja zaposlenih u Federaciji, treba detaljno analizirati i podatke drugih institucija. Uzet ćemo ovdje podatke Zavoda za statistiku FBiH.
Veliki pad broja fabričkih radnika
Prema podacima Zavoda, u julu prošle godine u Federaciji je bilo 547.620 zaposlenih, a u istom mjesecu ove godine bilo ih je 544.379, dakle manje za oko 3,2 hiljade. Ovi podaci su slični kao i oni Porezne uprave, odnosno pokazuju pad od preko 3 hiljade u odnosu na isti mjesec prošle godine.
No, podaci Zavoda pokazuju da je u prerađivačkoj industriji u julu prošle godine bilo je 104.260 radnika, a u istom mjesecu ove godine bilo ih je 101.514. Dakle, ovdje se jasno vidi da za godinu dana imamo oko 2,7 hiljada manje fabričkih radnika.
Broj zaposlenih u drugom velikom sektoru koji, uz fabrike, zapošljava najviše ljudi, također je smanjen. Riječ je o trgovini na veliko i malo, u kojoj je broj uposlenih smanjen sa 101.676 na 100.427, dakle za nešto više od 1,2 hiljadu radnika.
S druge strane, broj zaposlenih u obrazovanju čak je povećan na godišnjem nivou prema ovim podacima, sa 43.086 na 43.797. Više je zaposlenih i u službama zdravstvene i socijalne zaštite, gdje je broj porastao sa 38.601 na 39.595.
U građevinarstvu je broj zaposlenih blago povećan sa 26.745 na 26.972. U administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima broj zaposlenih je povećan sa 14.715 na 15.278.
Pad nije samo sezonski
Dakle, pad u prerađivačkoj industriji i trgovini sugerira da problem nije samo sezonski. U industriji se mogu preplitati slabljenje narudžbi iz inostranstva, pad izvoza u pojedinim granama, automatizacija i “rasterećenje” radne snage kroz prirodni odljev. U trgovini, pritisci marži, konsolidacija lanaca i pomak ka online prodaji mogu voditi smanjenju broja radnika, čak i kada promet nominalno raste. Naravno, ovdje je i problem neradne nedjelje.
Istovremeno, rast zaposlenosti u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti upućuje na ekspanziju javnih sektora.
Važno je imati na umu i demografsku pozadinu – kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva te starenje populacije smanjuju “bazen” radne snage. Manje raspoloživih radnika u kombinaciji s rastom troškova rada (npr. povećanje minimalne plate ili doprinosa) može motivisati poslodavce da racionalizuju broj zaposlenih ili pređu na fleksibilnije oblike angažmana.
Konačno, specifična struktura rada u obrazovanju objašnjava sezonska kretanja, ali godišnja poređenja po djelatnostima (juli na juli) ukazuju na širi obrazac: industrija i trgovina bilježe pad, dok javne usluge rastu.
Zato će biti ključno posmatrati mjesece septembar–novembar, kada se obrazovanje normalizira, kako bi se vidjelo da li se ukupna zaposlenost vraća ili ostaje ispod prošlogodišnjeg nivoa, piše Biznisinfo.ba.
