Disciplinske komisije VSTV-a su u 2024. godini okončale disciplinske postupke protiv 23 sudija i tužilaca. Postupci su najčešće vođeni zbog: neopravdanog kašnjenja u radu, nedoličnog ponašanja i nemarnosti u predmetima, među kojima su i slučajevi nasilja nad ženama i djetetom.
Krajem 2020. godine bh. javnost je bila uznemirena okrutnim ubistvom Jasmine Klico u sarajevskoj općini Vogošća. Nju je sa više hitaca iz pištolja usmrtio kolega s posla Elvir Hajdarević.
Te godine, prije tragičnog događaja, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) je dobilo više policijskih izvještaja da joj je Hajdarević prijetio ubistvom i ugrožavao sigurnost. Predmet je zadužila tužiteljica Aida Topalović.
Međutim, tužiteljica nije otvorila istragu i zatvorila je predmet. O tome je obavijestila i žrtvu, ali kako je ona u međuvremenu ubijena, obavijest o nesprovođenju istrage je dobila njena kćerka.
Hajdarević je za ubistvo Jasmine Klico osuđen na 11 godina zatvora u maju 2021. godine na Kantonalnom sudu u Sarajevu. U postupku su korišteni dokazi koje je policija ranije dostavljala tužiteljici Topalović.
Zbog nemara i nepažnje u postupanju tužiteljice u ovom predmetu Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) je početkom 2024. godine protiv nje pokrenula disciplinski postupak. Iste godine je i kažnjena smanjenjem plaće za 30% na šest mjeseci.
Tokom disciplinskog postupka tužiteljica Topalović je zauzela stav da se radi o profesionalnoj greški koja se ne može smatrati disciplinskim prekršajem. Rekla je da je imala preko 400 predmeta u radu, da je bila ograničena normom i da mora brzo raditi na predmetima za koje misli da su čisti i gdje su stvari razjašnjene, kakvim je ocijenila i ovaj. Rekla je da je odluku donijela na osnovu informacija iz spisa u kojima nije imala dovoljno dokaza da je počinjeno krivično djelo.
U svoju odbranu je tokom disciplinskog postupka rekla da u Tužilaštvu godišnje imaju 700-800 predmeta ugrožavanja sigurnosti i da većina tih predmeta završi naredbom da se istraga neće sprovoditi. Dodala je i da je njena kolegica prije par godina u sličnom predmetu protiv Hajdarevića donijela odluku da nema elemenata krivičnog djela.
U obrazloženju odluke koju je Disciplinska komisija izrekla tužiteljici Topalović je navedeno da nosioci pravosudnih funkcija moraju pružiti zaštitu žrtvama i da na prvo mjesto trebaju staviti čovjeka i njegov život, a ne normu ili dosadašnju praksu. Ocijenili su da je Topalović ishitreno odlučila da ne sprovodi istragu i da je svojim ponašanjem narušila integritet tužilaštva u kojem radi.
Disciplinska komisija je utvrdila da je Hajdarević bio očigledno ohrabren nepostupanjem tužiteljice pa je nastavio uznemiravati i prijetiti žrtvi te je, u konačnici, i ubio sa četiri hica iz vatrenog oružja.
Tužiteljica Topalović nije htjela razgovarati sa novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o ovoj temi. Preko glasnogovornice Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo je pokušala utjecati da se njen disciplinski postupak ne spominje u tekstu jer je to uznemirava.
Topalović je jedna od 23 tužilaca i sudija protiv kojih su pravosnažno okončani disciplinski postupci u 2024. godini. Postupci su najčešće vođeni zbog nemarnosti, neopravdanog kašnjenja u radu i nedoličnog ponašanja.
Njih devetero kažnjeno je javnom opomenom, osmero smanjenjem plaće od 5 do 50% na periode od tri do dvanaest mjeseci, dvoje javnom opomenom i smanjenjem plaće, a jedan tužilac javnom opomenom i obavezom da pohađa edukaciju o etici. Jedna zamjenica glavnog tužioca je degradirana na poziciju tužiteljice dok su disciplinske tužbe protiv dvije sutkinje odbijene.
Povratnici u disciplinskim prekršajima
Trećina sudija i tužilaca koji su kažnjeni u prošloj godini su povratnici u disciplinskim prekršajima. Među njima je i Adis Berbić, tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona. Njemu je ovo bio treći postupak.
U posljednjem je Berbić disciplinski odgovarao jer u 82 predmeta nije poduzeo bilo kakve radnje ili je poduzimao sa značajnim periodima neaktivnosti od jedne, dvije pa čak i tri godine. Među njima je i slučaj nasilja nad djetetom u Visokom kada tužilac, nakon što ga je o tome obavijestila policija, nije izašao na mjesto događaja što je bio obavezan učiniti.
Za posljedicu, neki predmeti su zatvoreni bez sprovođenje istrage, a većina je prebačena njegovim kolegama.
On je priznao krivicu, braneći se da je bio bolestan. Disciplinski tužilac je tražio da se Berbić razriješi dužnosti tužioca jer je za slične prekršaje već dvaput kažnjen smanjenjem plaće za 10% na četiri i pet mjeseci, ali te kazne nisu imale učinka jer Berbić i dalje izbjegava raditi na predmetima, a njegov posao se dodjeljuje drugim tužiocima.
Disciplinska komisija nije prihvatila zahtjev disciplinskog tužioca, uz obrazloženje da je to najstrožija kazna koja se izriče kada se dokaže da sudija ili tužilac nisu dostojni svoje funkcije, za što su smatrali da to nije bio slučaj. Berbića su ponovo kaznili smanjenjem plaće, ovaj put za 50% na godinu dana te mu izrekli i javnu opomenu, zaključivši da će dvije kazne imati svoj učinak. Novinari nisu uspjeli razgovarati sa njim jer je na bolovanju.
U prošloj godini odbijene su dvije disciplinske tužbe podignute protiv sutkinja za kašnjenje i nemar u radu.
Jedna od njih je Lejla Numanović, sutkinja Općinskog suda u Gradačcu. Njen rad je, također, izazvao veliki interes javnosti u ljeto 2023. godine kada je donijela rješenje kojim je odbila policijski zahtjev da se Nerminu Sulejmanoviću zabrani prilazak, uznemiravanje i uhođenje njegove nevjenčane supruge Nizame Hećimović.
Kada je to sudsko rješenje dobio, Sulejmanović je ubio suprugu pa sebe.
Sutkinji Numanović se na teret nije stavljalo odbijanje policijskog zahtjeva jer sudija ne može odgovarati za mišljenje ili odluku koju donese u okviru svojih službenih dužnosti. Disciplinskom tužbom joj je stavljeno na teret da je napravila grešku prilikom izrade tog rješenja. Ona je u svoje kopirala ranije doneseno slično rješenje, tako što je uvrstila podatke koji se i ne odnose na slučaj u kojem je postupala.
Disciplinska tužba protiv sutkinje Numanović je odbijena. Komisija VSTV-a je zaključila da kopiranje pravnih normi nije pogrešno, već predstavlja uobičajnu praksu koja se primjenjuje svakodnevno u obavljanju službene dužnosti. Sutkinja jeste napravila grešku tehničke prirode, ali po ocjeni Komisije nije napravila pravni problem, budući da je grešku ispravila prije nego su rješenja uručena.
Sutkinja Numanović nije željela komentarisati ovaj postupak.
Prema Poslovniku VSTV-a, disciplinski postupci su prepreka za napredovanje sudija i tužilaca. U zavisnosti od izrečene kazne, kažnjenim sudijama i tužiocima je uskraćeno pravo javljati se na konkurse za upražnjene pozicije. U zavisnosti od kazne to može biti u periodu od jedne do osam godina od pravosnažnosti presude ili dok traje mjera privremenog udaljenja sa funkcije.
Odluke u disciplinskim postupcima se objavljuju na web stranici VSTV-a, ali u anonimiziranom obliku zbog čega su javnosti podaci nerazumljivi. CIN prati disciplinske postupke i obrađuje podatke koji su javnosti dostupni u bazi „Disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca“.
Ova baza sadrži podatke o 308 disciplinskih odluka kojima su od 2010. do kraja 2024. godine kažnjene ili oslobođene odgovornosti sudije, tužioci i stručni saradnici koji su terećeni da su prekršili Zakon o VSTV-u i etičke kodekse za sudije i tužioce. Baza sadrži imena sudija, tužilaca i stručnih saradnika, nazive institucija u kojima su radili u tom trenutku, opis prekršaja i konačnu odluku.
Do kraja ovog istraživanja novinari su identifikovali 272 sudija, tužilaca i stručnih saradnika.
Preuzeto sa cin.ba dana 17.02.2025. godine.
