Da bi zemlja postala članica, nije dovoljno da bude u MAP-u, već mora da ubijedi svaku od 32 trenutne članice da odobri pristupanje, jer se odluke donose jednoglasno
BiH je jedina zemlja koja je trenutno u Akcionom planu za članstvo u NATO, što znači da bi, formalno gledano, upravo ta zemlja trebalo da postane 33. članica Alijanse. Treba napomenuti da činjenica da je zemlja u MAP-u nije dovoljna da automatski i uđe u Alijansu, i to iz dva razloga.
MAP kao priprema
Kao prvo, za svaku zemlju koja je u procesu pristupanja vrijedi klauzula koju NATO uvijek ističe, a to je da provođenje reformi i participacija u NATO-programima ne prejudicira članstvo.
Da bi zemlja postala članica, nije dovoljno da bude u MAP-u, već mora da ubijedi svaku od 32 trenutne članice da joj odobri pristupanje, s obzirom na to da se odluke, kako smo više puta naglašavali, donose jednoglasno. Drugo, unutar same zemlje mora da postoji politička odluka da se uđe u NATO, koja se nekad donosi referendumom, a nekad o njoj odlučuje parlament.
U ovom trenutku u BiH ne postoji konsenzus o članstvu, i dok se to pitanje ne razriješi, čak i u slučaju da sve 32 zemlje Alijanse to žele, BiH ne može postati članica.
Sam NATO nikad ne bi želio da u članstvo primi zemlju koja nije donijela političku odluku.
Međutim, činjenica da je BiH, kako stoji na stranici Alijanse, za sada jedina zemlja koja aktivno učestvuje u MAP-u, znači da je formalno gledano najbliže tome da postane članica.
Kako stoji na stranici Alijanse, učešće u MAP-u pomoglo je pripremi sedam zemalja koje su se pridružile NATO-u u drugom krugu proširenja nakon hladnog rata 2004. godine.
Te zemlje su Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija.
Nakon toga, MAP je pomogao Albaniji i Hrvatskoj, koje su se priključile u aprilu 2009. Crna Gora, koja je preuzela MAP u decembru 2009, postala je članica Saveza u junu 2017. godine. Republika Sjeverna Makedonija, koja je učestvovala u MAP-u od 1999, pridružila se NATO-u u martu 2020. godine.
“Bosna i Hercegovina se pridružila programu Partnerstvo za mir 2006, a pozvana je da se pridruži Akcionom planu za članstvo 2010. godine”, navedeno je na stranci NATO-a. Ova zvanična objava je u kontradikciji s izjavama nekih političara u BiH, koji i danas tvrde da BiH zapravo nikad nije ušla u MAP.
Kako su istakli na stranici Alijanse, u okviru MAP-a, saradnja zemlje s NATO-om strukturisana je kroz Program reformi BiH, koji navodi reforme koje vlasti BiH namjeravaju provesti, čime se olakšava pružanje podrške NATO-a tim namjerama.
“U okviru MAP-a, BiH je 2019. godine predstavila prvi Program reformi. Ovaj program ocrtava reforme koje vlada namjerava provesti i olakšava pružanje podrške NATO-a tim naporima. Početkom 2021. godine BiH je osnovala Komisiju za saradnju s NATO-om, koja koordiniše provođenje reformskih aktivnosti u okviru Programa reformi”, navode u NATO-u.
Ključni partner
Jedan od ključnih partnera Bosne i Hercegovine u odnosima sa NATO-om su Sjedinjene Američke Države, koje su Oružanim snagama BiH značajno pomagale u brojnim aspektima.
Pored obuke, saradnja uključuje i opremanje OSBiH modernim sredstvima putem donacija i zajedničkih investicija, čime se stvaraju uslovi za izgradnju efikasnih i savremenih oružanih snaga.
Izvor: Oslobođenje
