Životni troškovi rastu širom Evropske unije, ali i Zapadnog Balkana, jer plaće ne prate rast cijena, posebno prehrambenih proizvoda
Po Eurostatovom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), prosjek EU-a za cijene hrane iznosio je u decembru 2024. 145,2 bodova, u odnosu prema baznih 100 bodova 2015.
U Hrvatskoj cijene hrane veće su od evropskog prosjeka i iznose 148,7 bodova, u Rumuniji su 166,2 bodova, a u Bugarskoj vrtoglavih 174,4 boda.
Eurostat je procijenio godišnju inflaciju u eurozoni na 2,5 posto u januar. Stopa inflacije za hranu iznosila je 2,3 posto. U Hrvatskoj je stopa inflacije pet posto, po čemu je na prvom mjestu u eurozoni.
Cijene posebno hrane u posljednje vrijeme vrtoglavo rastu i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji kao i Sjevernoj Makedoniji. Istovremeno, iako je zabilježen blagi rast plaća, nivo rasta cijena to nadmašuje zbog čega građani sve više zapadaju u siromaštvo.
Bojkot
Sve to, odnosno divljanje cijena bilo je razlog da se prvi opći bojkot organizuje u Hrvatskoj 24. januara kada su građani apstinirali kupovinu u trgovačkim lancima i supermarketima.
Pokret se od tada proširio jugoistočnom Evropom na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku i Srbiju.
Uzrokovalo je to pad kupovine u pojedinim državama kao primjerice u Hrvatskoj i Crnoj Gori i do 50 posto u vrijeme bojkota. Bojkot je natjerao vlade primjerice u Hrvatskoj da listu sa “zaključanim cijenama” sa 30 poveća za još 40, odnosno na ukupno 70. Istovremeno više trgovačkih lanaca snizilo je cijene na stotine proizvoda te najavilo snižavanje još hiljada artikala.
I U Bosni i Hercegovini, posebno entitetu Federacija BiH, Vlada se opredijelila za zaključavanje cijena 50 proizvoda, dok je u entitetu RS pojačan inspekcijski nadzor.
No, svi potezi vlasti, ali i trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji nisu građane odvratili od bojkota pa će se on provesti i ovoga petka u većini zemalja regiona.
U Albaniji nije bilo bojkota uprkos sporadičnim pozivima na društvenim medijima. Vlada je prošle godine podigla plate javnim službenicima i povećala penzije, a ove je godine snizila cijene električne energije. Porast plata nije pratilo značajno povećanje cijena u supermarketima.
Organiziranog bojkota trgovina nije bilo niti u Sloveniji, osim apstinencije od kupovine u pojedinim trgovačkim lancima, premda su visoke cijene hrane ondje važno pitanje. Po nacionalnom Uredu za statistiku, cijene hrane i bezalkoholnih pića 2024. su se stabilizirale nakon razdoblja vrtoglavog rasta.
Međutim, trgovački centri u slovenskim gradovima duž granice s Hrvatskom doživjeli su porast kupaca za vrijeme hrvatskog bojkota. Kupci iz Hrvatske kažu da su hrana i proizvodi za čišćenje u Sloveniji mnogo jeftiniji. Istovremeno, slovenski potrošači ponovno češće odlaze u susjednu Italiju u jeftiniju nabavku.
Preuzeto sa faktor.ba dana 14.02.2025. godine.
