Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini, prema posljednjim podacima, manja je u odnosu na isti period prošle godine, što je dovelo do većeg uvoza, a manjeg izvoza struje.
U januaru prošle godine bruto proizvodnja električne energije iznosila je 1.573 gigavat-sati, što znači da ako uporedimo taj mjesec ove i prethodne godine – ove je manja bruto proizvodnja za 171 gigavat-sat.
Zbog toga je smanjena proizvodnja električne energije dovela do većeg uvoza, a manjeg izvoza struje, što piše u ovim podacima. Samo u januaru ove godine je uvezen 431 gigavat-sat u BiH, dok je u istom periodu prošle uvezeno 329 gigavat-sati.
Kada je u pitanju izvoz, u prvom mjesecu ove godine je izvezen 581 gigavat-sat, a u januaru 2024. godine 670 gigavat-sati.
Iz podataka se vidi da je manja proizvodnja iz hidroelektrana i termoelektrana, dok je veća proizvodnja iz vjetroelektrana i solarne energije.
– U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 34,8 posto, termoelektrane sa 59,4 posto, a solarne i vjetroelektrane sa 5,8 posto – istakli su iz Agencije za statistiku BiH.
Što se tiče zaliha kamenog uglja, one su skoro tri puta veće bile u januaru 2024. godine nego u januaru 2025. Tako su zalihe krajem prvog mjeseca prošle godine iznosile 96.000 tona, a ove 35.000 tona kamenog uglja.
Proizvodnja mrkog uglja je takođe manja u januaru ove godine. U januaru prošle godine je iznosila 454.000 tona, a u prvom mjesecu ove 449.000 tona.
Također, i proizvodnja koksa je manja jer je u prvom mjesecu 2024. godine iznosila 62.000 tona, a ove 32.000 tona.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kaže za Nezavisne novine da je manja proizvodnja električne energije rezultovala većim uvozom, a manjim izvozom.
– Jednostavno, situacija nije nimalo dobra, a što je najgore, nemamo ni nekih izgleda da će se nešto poboljšati u ovom segmentu. Tako od zemlje izvoznice električne energije sve više postajemo zemlja uvoznica. To je ono što treba da nas zabrinjava – kazao je Bečarević.
Na pitanje kakva su predviđanja za ovu godinu u sektoru električne energije, Bečarević odgovara da ukoliko ne dođe do velikog ulaganja teško da se može očekivati da će doći do nekog drastičnog povećanja proizvodnje.
– Zato će doći do drastičnog povećanja uvoza, koji je iz godine u godinu sve veći. Već su cijene električne energije korigovane, a vidjet ćemo od finansijskog stanja elektroprivreda u kojem trenutku će se opet odlučiti na povećanje cijena struje. Neko mora platiti taj veći uvoz, odnosno cijenu uvezene struje, koja je dosta viša u odnosu na cijenu proizvedene struje u BiH – naveo je Bečarević.
