Privremena suspenzija američkih carina na uvoz robe iz velikog broja zemalja uskoro će biti okončana što znači da će se države tek susresti s problemima prilikom izvoza svoje robe na tržište Sjedinjenih Američkih Država
Carine na snagu stupaju 1. avgusta, a na listi zemalja koje će za izvoz robe plaćati visoke carine je i Bosna i Hercegovina.
“Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Sjedinjene Američke Države će uvesti carinu od samo 30 posto na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini”, naveo je američki predsjednik u pismu Predsjedništvu BiH.
Trump sve radi jer smatra da trgovinski odnosi “nisu recipročni”, odnosno da je bilans trgovinske razmjene SAD-a sa BiH i drugim državama u deficitu.
Ekonomski analitičar Draško Aćimović u izjavi za Buku kaže da je BiH imala mogućnost da još pri prvoj objavi o uvođenju carina, prije nekoliko mjeseci, uđe u pregovore i dogovore sa SAD-om. No, ta je šansa propuštena.
“Neko to nije dozvolio i vrijeme je da se počnu u BiH definisati konkretno krivci koji kroz proceduru zaustave određene pozitivne pomake zemlje kao i razlozi zbog kojih je to učinjeno. Opet nismo propustili priliku da se osramotimo i budemo jedna od rijetkih zemalja koje nisu ušle u te procese sa SAD-om”, kaže Aćimović.
Posljedice takvih postupanja već se osjete, a prva je uvođenje carina od 30 odsto.
“Druga je politička, odnosno to da BiH nije svrstana u prijateljske zemlje koje traže saradnju sa SAD-om i predlažu konkretna rješenja. Predsjednik Tramp je ponudio da se svakoj zemlji koja između ostalog odluci da dio svoje proizvodnje, usluga, završne dorade itd prenese u SAD omogućiće najbolje uslove za rad i odnose između zemalja”, dodaje Aćimović.
To je, smatra, velika šansa za BiH budući da je sektor namjenske industrije u BiH najviše pogođen novim američkih stopama za carinjenje robe koja se uvozi iz BiH.
“Manjinski vlasnici nekih od tih kompanija u BiH su američke kompanije. Ako se daju bespovratna sredstva u desetinama pa i stotinama miliona od stane entitetskih vlada za vrlo upitne aranžmane, postavlja se pitanje zašto se mali dio tih sredstava nije usmjerio u projekat poboljšanja ekonomske i političke saradnje sa SAD-om”, kaže Aćimović.
Američka politika je neurotična
Obim trgovinske razmjene BiH i SAD-a je mali i ne može ozbiljno uzdrmati privredu, ali već je jasno da će u pojedinim sektorima doći do problema, vjerovatno i otkaza.
„Ova besmislena i ni na čemu razumnom a pogotovo ekonomskom utemeljena odluka SAD da BiH uvede abnormalno visoku carinsku stopu od 30%, iako neznatno nizu od one iz aprila, neće uticati na većinu privrede jer naš izvoz u SAD se svodi na mali broj proizvoda“, kaže za Buku ekonomista Igor Gavran.
Prije svega će biti pogođeni izvoznici namjenske industrije, ali oni su toliko konkurentni i traženi u svijetu da će se vjerovatno brzo snaći, prilagoditi i naći druge kupce.
„Jedino ako se uvede slična carina na uvoz iz EU u SAD bi mogli očekivati posredne negativne efekte na ostatak bh. privrede. Naravno ništa od ovoga nije i zaista konačno jer američka je politika neurotična i možeš se puno toga još promijeniti do avgusta. A na kraju će najviše negativnih efekata upravo imati Amerikanci i možda se jednog dana prizovu pameti i prestanu s ovom ekonomskom agresijom na ostatak svijeta“, kaže Gavran.
Iako je obim trgovinske razmjene BiH i SAD-a dosta manji nego što država ima sa, naprimjer, Evropskom unijom, efekti američkih carina morali su biti ozbiljnije shvaćeni.
No, domaće vlasti se ponašaju kao da se radi o stotinama maraka, a ne stotinama miliona KM.
Aćimović je zabrinut zbog izjava bh. političara da je obim izvoza u SAD mali i iznosi “samo 200 miliona”.
“Za njih je to skoro pa nešto potpuno nevažno, onda mislim da je umjesna usporedba da se njima smanje plate 30% jer i ” to je samo mali neki dio njihovih primanja. Naravno da je svima jasan odgovor i da bi oni za uzimanje novca iz njihovog džepa išli do Strazbura da se žale”, govori Aćimović.
Vjeruje da BiH još ima šansi da uvede reda u sistem, ali da je vremena sve manje.
“Evropska unija je najvažniji partner BiH, ali već se problemi koje imaju zemlje EU počinju odražavati na BiH i vidimo u zadnjih godinu dana velika otpuštanja u kompanijama koje su radile određene djelatnosti za evropske partnere. Posebno je zabilježen veliki broj otpuštanja u tekstilnoj industriji”, zaključuje Aćimović.
Dok Evropska unija danonoćno pokušava urazumiti američkog predsjednika i njegovu politiku carina, bh. vlasti sve prepuštaju slučaju. Ne postoje ni minimalni politički koraci ka poboljšanju saradnje sa SAD-om i pronalaskom rješenja za izvoznike koji već razmišljaju da li će od avgusta njihova roba imati kupca.
Izvor: BUKA
