Ekoloska udruženja upozoravaju: Ne postoji sigurna razina olova u krvi, iz Zavoda u Zenici obmanjuju javnost.
Nakon što je novo testiranje potvrdilo prisustvo olova u krvi kod 111 osoba iz Općine Vareš, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio je da su razine olova u krvi “posljedica industrijskih aktivnosti” i da su “unutar očekivanih granica”.
Na ove tvrdnje reagovala su lokalna ekološka udruženja, označivši saopštenje Zavoda kao niz “obmanjujućih formulacija i neutemeljenih ocjena” koje umanjuju ozbiljnost situacije i navode javnost na pogrešne zaključke.
Ključne kritike ekoloskih udruženja:
Kontroverzna formulacija “očekivanih granica”: Udruge ističu da tvrdnja Zavoda da su razine “unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću” implicitno pripisuje problem rudarstvu, jako među testiranima ima penzionera i djece, a ne samo rudara. Podaci za zaposlene u rudniku nisu javni, što, prema udrugama, čini tu tvrdnju neutemeljenom.
Problematično uvođenje novih referentnih pragova: Posebna zabrinutost upućena je na uvođenje novih pragova u izvještaju (5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu) bez jasnog navođenja izvora ili pozivanja na domaće propise. Ovi pragovi su viši od referentne vrijednosti od 2,8 μg/dL navedene u samim laboratorijskim nalazima stanovnika Vareša. Korištenjem viših pragova, Zavod, prema udrugama, umanjuje pravi obim problema i broj ljudi iznad referentne granice.
Zanemarivanje naučnog konsenzusa: Udruge naglašavaju da, prema čvrstom naučnom konsenzusu, ne postoji sigurna razina olova u krvi, posebno za djecu. Stoga ni novouvedeni pragovi ne predstavljaju “sigurnu granicu”, već znak za hitnu reakciju. Činjenica da je 16 odraslih osoba imalo vrijednosti iznad 5 μg/dL jasno ukazuje na ozbiljan javnozdravstveni problem.
Zanemarivanje hronične izloženosti i nedostatak podataka: Kritikuje se što Zavod uopće ne spominje dugotrajnu, kumulativnu prijetnju taloženja olova u organizmu, niti daje odgovor na ključno pitanje: koliko dugo su stanovnici Vareša izloženi ovom metalu.
Zahtjevi udruga:
Od Instituta zahtijevaju potpunu transparentnost, objavu cjelovitih i anonimiziranih rezultata testiranja (uključujući pojedinačne vrijednosti i demografske podatke) te jasno navođenje izvora i metodologije za interpretaciju nalaza. Ističu da javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna i utemeljena na nauci, a ne na “neodgovornim formulacijama” koje relativiziraju rizik.
Odziv Zavoda:
Institut iz Zenice ističe da većina ispitanika ima nivoe unutar navedenih pragova, da Dom zdravlja nije zabilježio akutne znake trovanja i da je cilj bio rano otkrivanje. Preporuke za stanovnike uključuju mokro brisanje prašine, pravilnu ishranu i pranje ruku kako bi se unos olova smanjio. “Ne govorimo o zarazi ili trovanju već o izloženosti. Cilj je da identifikujemo tu izloženost u ranoj fazi kako bismo je eliminisali. Situacija zahtijeva pažnju i preventivu, ali nema mjesta panici,” navodi se iz Zavoda.
Udruge, međutim, zaključuju da bi tvrdnja da je sve “unutar očekivanih granica”, s obzirom na ozbiljnost situacije, trebala rezultirati odgovornošću nadležnih.
