
U igri je nekoliko scenarija. Šta slijedi? Zbog čega ne ulažemo dovoljno u obnovljive resurse?
Rok za donošenje rješenja o sudbini kompanije NIS zvanično je istekao sa 20. februarom, ali još uvijek nije poznato šta će biti sa ovom kompanijom i sa njom povezanim u BIH.
Koliko je izgledno da će bh. privreda, ali i zemlje regije, plaćati CO2 teksu zbog proizvodnje struje na ugalj?
Trump nam je pokazao kako može staviti pik na prirodni resurs, grad, državu kako mu se prohtije. Mnogi se pitaju kada će doći na red naš region?
Ekipa N1 u Novom danu razgovara sa Nadeždom Kokotović, energetska stručnjakinja i nekadašnja uposlenica NIS-a.
Dolazak Donalda Trumpa unio je nešto novo u sferu energetike, tu jednu vrstu situacije kada ne zante šta će se desiti sutra.
Reperkusije na to možemo vidjeti na slučaju NIS-a kada ne znaju ni američka ni ruska strana u kom pravcu da idu pregovori i sada imamo idući rok do 28. marta da se implementiraju američke sankcije. Kad dospijete na OFAC-ovu listu u ekonomskom svijetu se smatraju smrtnom kaznom, morate zatvoriti ono čime se bave.
Postoje konsultantske kuće koje rade na tome da vam se produži rok ili da vas skinu sa spiska, ta industrija cvjeta.
U posljednje tri godine količina sankcija koja je bila usmejerna prema Rusiji je jedinstvena u istoriji. Ranije su bile sankcije prema Kini, Iranu, Venecueli, Sjevernoj Koreji i SSSR.
Ovo je prvi put da je ovoliki obim. Sada kada imamo situaciju da smo mi u središtu te priče nama se čini da je naš slučaj najgori i najveći, ali u globalnoj perspektivi nije.
Šta će biti sa NIS-om?
Vode se neki pregovori.
Ruska privredna komora je počela pregovore sa američkom privrednom komorom koja skuplja bijelu knjigu koje su sankcije koje se prve skidaju.
Rusija ima svoje probleme, Amerika svoje i Amerika želi da se prvo skinu sankcije koje idu u korist američkog biznisa, a ruski priroitet je civilna avijacija, rezervni dijelovi, održavanje aviona i brodova, finansijski sistemi, pristup SWIFT-u i tu negdje smo i mi.
NIS za rusku stranu nema veliki značaj, on ima veliki značaj za naš region zbog ekonomske strane koju predstavlja i garantuje svima nama energetske sigurnosti. A za rusku stranu predstavlja 1 do 5 posto Gazpromnjefta grupe.
Za rusku stranu ovo niti je dobro niti je loše. Po mom mišljenju produžit će se rok opet na 30 dana dok i ruska i američka strana ne bude jasnije u kom pravcu se sve dešava.
Posljedice na regiju ako se nešto desi NIS-u?
Nadam se da to nije opcija jer bi to bio ozbiljna udar na ekonomije u ovom regionu. Ovo je moje lično mišljenje.
Postoji scenario da se produži taj rok, ali to znači i da NIS nema velike investiicje, ako se desi nerazumijevanje s američke strane, u što sumnjam, onda se može razmatrati scenarij nacionalizacije. Optimista sam. NIS je u Srbiji gigant kompanija i obezbjeđuje 80 posto tržišta naftnih derivata.
Od 4 miiona tona derivata koje izbacuje, milion i po ide u region. Za nas sve u regionu i ako ne živimo u Srbiji bolje je da imamo dobru, efikasnu, modernu rafineriju. U slučaju da NIS dođe u situaciju da se sankcije implementiraju onda imamo puno veći problem od cijena.
Ne bih išla u katastrofične scenarije jer ne vjerujem da će se desiti.
Aletrnativni izvori energije?
Meni se čini da je kod nas ‘mnogo htio, mnogo započeo’. Ni mi ni zemlje regije nemamo dobro razvijenu dalekovodnu mrežu. U nju se nije ulagalo posljednjih 30 godina. Svi živimo na naslijeđu SFRJ. Strategija je ‘dok traje, traje’.
Izvor: n1info.ba