Linija za pomoć i dalje pruža kĺjučnu podršku braniteljima ljudskih prava u BiH
Branitelji i braniteljice ljudskih prava u Bosni i Hercegovini suočavaju se s kontinuiranim pritiscima, prijetnjama i strategijama diskreditacije, često od strane javnih institucija. U takvom okruženju, sistemska podrška države je uglavnom izostajala, ostavljajući ih izloženima i ranjivima.
U Sarajevu su nedavno predstavljeni završni rezultati projekta „Linija za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u BiH“, koji su realizirale dvije nevladine organizacije. Tom prilikom je predstavljen i izvještaj o medijskom izvještavanju o ovoj grupi aktivista.
Iako je projektat formalno završen, Linija za pomoć nastavlja s radom. “Želimo jasno poručiti da branitelji i braniteljice ljudskih prava nisu sami”, istaknulo je rukovodstvo projekta. Linija ostaje aktivna uz angažman 15 pravnika i 12 advokata raspoređenih širom BiH, kako bi besplatna pravna pomoć bila dostupna u svim dijelovima zemlje.
Strateške tužbe (SLAPP) i dugotrajni sudski postupci česta su prepreka s kojom se ove osobe susreću, a koje samostalno ne mogu finansijski izdržati. Država nerijetko izostaje s podrškom, a ponekad djeluje i kao otvoreni protivnik. “Naša uloga je da pružimo pravnu i institucionalnu podršku tamo gdje ona izostaje”, naglašeno je na prezentaciji.
Linija nije zamišljena kao paralelna institucija, već kao mehanizam podrške i solidarnosti. “Ovo nije korektiv postojećeg sistema, već poruka braniteljima da u ključnim trenucima neko stoji iza njih”, rečeno je tokom prezentacije.
Tokom posljednje dvije godine, Linija je postupala u 17 slučajeva. Dva su okončana potpunom pobjedom, tri djelimično, dok je sedam predmeta još uvijek u toku. Istovremeno, upućene su stotine inicijativa domaćim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava.
Poseban problem predstavlja institucionalna pasivnost, posebno u politički osjetljivim slučajevima. “U velikom broju predmeta suočavamo se s administrativnom šutnjom, a tužilaštva često ne informišu prijavitelje o toku postupaka, čime se dodatno krše njihova prava”, istaknuto je.
Trenutno je u toku izrada nacrta Zakona o zaštiti branitelja i braniteljica ljudskih prava, što bi Bosnu i Hercegovinu moglo učiniti jednom od prvih država u Evropi s posebnim zakonom u ovoj oblasti.
“Zaštita branitelja ljudskih prava nije privilegija jedne grupe. To je preduslov za vladavinu prava i demokratski dijalog. Društvo koje ne štiti svoje branitelje, dugoročno gubi sposobnost samokorekcije”, zaključeno je.
Medijska odgovornost: Ključ za oblikovanje javne percepcije
Na istom događaju predstavljeno je i istraživanje o medijskom izvještavanju. Rezultati pokazuju da je izvještavanje o braniteljima ljudskih prava često površno i prigodničarsko, fokusirano na dnevne događaje umjesto na suštinsku analizu problema.
Način na koji mediji izvještavaju direktno utiče na stav javnosti. Senzacionalistički i negativno intonirani naslovi dovedu do većeg broja komentara mržnje i diskriminatornih izjava.
“Ovo nas podsjeća na odgovornost medija, ne samo u načinu izvještavanja, već i u načinu na koji uokviruju teme kroz naslove, fotografije i opremu. Što smo profesionalniji, to je i odnos javnosti korektniji prema ovim temama”, zaključila je predstavnica akademske zajednice.
