Koliko se vlastima u Federaciji BiH ne žuri raditi u korist građana najbolje pokazuje procedura usvajanja Nacrta zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica.
Nacrt zaglavljen u stranačkim interesima
Ovo važno zakonsko rješenje u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvojeno je još krajem juna prošle godine. Od tada je trebalo da prođe više od godine da bi se isti nacrt zakona našao i u Domu naroda Parlamenta FBiH. Nakon višemjesečnih političkih ucjena dočekali smo da se Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica nađe na dnevnom redu današnje sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH.
Nacrt pomenutog zakona se nije mogao naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda dok god to nije odobrio predsjedavajući Tomislav Martinović (HDZ BiH).
Da je HDZ-u BiH i koalicionim partnerima iz “trojke” bilo u interesu da se usvajaju zakoni od kojih će koristi imati građani, u prethodnih 12 mjeseci je zakon mogao biti usvojen i već se početi primjenjivati u praksi.
Nijedan izgovor ne može biti dovoljno dobar da bi opravdao činjenicu da nacrt zakona držite zarobljenim više od godine.
Jasno je da HDZ BiH nije želio da se u Domu naroda zakon usvaja sve dok stranke trojke (SDP BiH, Naša stranka i NiP) ne podrže određene stvari koje su bile bitne HDZ-u.
Takav način političkog djelovanja samo je još jednom potvrdio da pojedinim strankama građani nisu među prioritetima, iako se zahvaljujući istim nalaze na dobro plaćenim funkcijama.
Stavljanje interesa političke stranke i ličnog interesa prije interesa svih građana jednog entiteta godinama prolazi nekažnjeno od građana i zbog toga se takvo političko djelovanje i nastavlja iz godine u godinu.
Alat za zaštitu aktivista
No, vratimo se samom zakonskom rješenju koji je pripremao Aarhus centar u BiH. Usvajanje zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica bio bi značajan korak u borbi za demokratiju i prava građana u FBiH.
U Federaciji BiH ne postoji zakon kojim se reguliše provođenje građanskih inicijativa i svaka općina ima svoja pravila, tako da tu dolazi do diskriminacije i odstupanja u načinu provođenja građanskih inicijativa.
U zakon su uvrštene i tzv. ANTI-SLAPP odredbe kojima se štite aktivisti i novinari.
Građani i aktivisti koji javno govore o određenom problemu u društvu često budu izloženi prijetnjama. Aktivistima se prijeti na razne načine, ali uglavnom za to niko ne bude sankcionisan.
Poseban problem su SLAPP tužbe koje predstavljaju stratešku tužbu protiv učešća javnosti u određenom postupku.
SLAPP tužbe se koriste protiv aktivista i novinara kako bi ih se iscrpilo psihološki, novčano i vremenski.
Na taj način, osoba ili skupina više lica koje imaju interes da se o određenim pojavama u društvu javno ne govori, koriste pravosudni sistem kako bi aktiviste i novinare odvratili od javnog djelovanja.
Tužbe pokreću čak i oni koji znaju da će ih izgubiti, ali ih koriste kao alat za zastrašivanje. Koriste se i kako bi se dobilo na vremenu u određenim procesima, pa u tom periodu javno dobro već bude uništeno.
Aktivista protiv kojeg bude podnesena tužba mora plaćati advokata i gubiti vrijeme na odlaske na sud. Na taj način se oni koji ne žele dobro našem društvu suprotstavljaju građanima kojima je javno dobro na prvom mjestu.
Vrijedi napomenuti da se s tužbama ne nose svi isto, kako psihički tako i finansijski, stoga je bilo krajnje vrijeme da se ovakvom ponašanju stane ukraj.
Osim zaštite aktivista kroz ugrađivanje ANTI-SLAPP odredbi u novi zakon, važno je bilo i kreirati demokratsko društvo u kojem građani neće ovisiti o političarima na bilo kojem nivou vlasti.
Općine i gradovi tjeraju građane da krše zakon
A demokratsko društvo ćemo imati kada građani budu mogli bez otežavajućih uslova podnositi inicijative ka određenom nivou vlasti. Danas to nije slučaj.
Danas općine i gradovi traže od građana da krše Zakon o zaštiti ličnih podataka jer traže da građani za određenu inicijativu skupljaju potpise sugrađana s matičnim brojevima.
Dakle, da biste podnijeli inicijativu određenom nivou vlasti, morate prekršiti zakon.
Ako ga ne prekršite, vaša inicijativa neće biti validna. Toliko o demokratskom društvu u kojem danas živimo.
I ovdje, naravno, nije kraj mukama građana koji žele doprinijeti napretku lokalne zajednice. Općinska i gradska vijeća mogu da krše rokove bez ikakvih sankcija, a nakon što odbiju građansku inicijativu, građani nemaju pravo žalbe.
Ono što je također velika prednost zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica je to što bi njegovo usvajanje predstavljalo napredak na evropskom putu.
Naime, Evropska komisija je prošle godine usvojila Direktivu o ANTI-SLAPP odredbama i članice Evropske unije će morati imati zakonsko rješenje kakvo je pripremljeno u Federaciji BiH.
Izvor: BUKA
