Bolovanje: Strože kontrole ili kraći rokovi?
Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine razmatran je zahtjev privrednika za smanjenje broja dana bolovanja koji idu na teret poslodavca. Njihov je prijedlog da se postojeći period od 42 dana smanji na svega 15 dana, što su predstavnici sindikata odlučno odbacili.
Dodatna upozorenja stižu iz Zavoda zdravstvenog osiguranja, gdje ističu kako bi ovakvo smanjenje moglo generirati značajne dodatne troškove, što bi u konačnici moglo rezultirati reduciranjem drugih zdravstvenih usluga.
Iako se svi akteri – poslodavci, Vlada, sindikati, ljekari i radnici – slažu da je trajanje bolesti objektivna kategorija koja se ne može propisivati, jednoglasni su u ocjeni da su nužne strože i učinkovitije kontrole bolovanja. Trenutno te kontrole provode kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, no njihovi kontrolori raspolažu vrlo ograničenim ovlaštenjima. U slučaju uočenih propusta, oni mogu samo obavijestiti nadležnu zdravstvenu instituciju, koja bi potom trebala poduzeti odgovarajuće mjere. Ovlaštenja su im, kako ističu, isključivo na utvrđivanju činjeničnog stanja i dostavi izvještaja, bez mogućnosti izravne intervencije poput ukidanja bolovanja, što je praksa u nekim drugim zemljama.
Podaci pokazuju da se prosječno zadržavanje radnika na bolovanju kreće između 20 i 25 dana, što poslodavci smatraju neprihvatljivim i ogromnim opterećenjem. Naglašavaju da svi koji su zaista bolesni trebaju dobiti potrebnu zaštitu, ali da se zloupotrebe moraju spriječiti.
S druge strane, sindikati ne vide problem u dostavljanju detaljnijih informacija ljekara o razlozima bolovanja, no čvrsto stoje iza stava da ocjenu o privremenoj spriječenosti za rad može dati isključivo struka – ljekar. Smatraju da nijedan poslodavac ne može osporiti liječničku procjenu, ali istodobno očekuju da ljekari budu na odgovarajućoj stručnoj razini i da za određeni period bolovanja imaju potpuno opravdan razlog.
Važećim zakonom definirano je da bolovanje do 42 dana financira poslodavac, nakon čega Zavodi zdravstvenog osiguranja preuzimaju refundaciju sredstava i praktično daljnje financiranje. U slučajevima bolovanja dužeg od 42 dana, o nastavku odlučuju nadležne komisije za bolovanja.
