Snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) nije značajnije utjecalo na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno raste kreditno zaduživanje građana koje je samo u FBiH ukupno poraslo za 10 posto.
Od lipnja prošle godine ESB je snizio ključne kamatne stope pet puta, ističući da bi pristupačnije cijene kredita za gospodarstvo i građane trebale potaknuti potrošnju i ulaganja.
“Ublažavanje politika ESB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Razina kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilna i usporediva s razinama koje smo imali u proteklih pet godina. Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU”, ocjenjuju u razgovoru za Fenu iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Dodaju da kamatne stope za kredite namijenjene gospodarstvu i građanima ne pokazuju značajne razlike u odnosu na one koje su bile ugovorene u proteklih pet godina, a izvjesno je da će se ovakav odnos ili stanje tržišta zadržati i u nastavku godine.
Iznimno, kako kažu, rizici poremećaja mogu biti vezani za unutarnje nestabilnosti koje dolaze izvan financijskog sektora u Bosni i Hercegovini.
Raste kreditna zaduženost građana
Kod kreditiranja stanovništva, prema preliminarnim podacima s krajem 2024. godine, prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite stanovništvu iznosila je 6,67 posto.
Prema preliminarnim podacima ukupna kreditna zaduženja stanovništva u Federaciji BiH na 31.12.2024. godine iznosila su 9,5 milijardi KM, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023. godine.
Istovremeno, ukoliko govorimo samo o zaduženjima stanovništva po osnovu potrošačkih kredita, ista su iznosila 7,3 milijarde KM i imala su stopu rasta od 7 posto u odnosu na kraj 2023. godine.
“U strukturi kredita za opću potrošnju, iako i dalje najveće učešće imaju potrošački nenamjenski krediti, primjetna je njihova stagnacija u odnosu na prethodnu godinu. Kod ostalih kategorija kredita s većim učešćem u kreditima za opću potrošnju, zabilježen je rast potrošačkih namjenskih i hipotekarnih kredita, kao i kartičnih proizvoda koji imaju karakteristike odgođenog plaćanja”, napominju iz Agencije pa nadodaju da ovakva struktura može upućivati na umjeren rast potrošnje ili fokus potrošnje na trajna dobra.
Stambeni krediti su prema preliminarnim podacima sa 31.12.2024. godine iznosili 2,1 milijardu KM i isti su rasli 18 posto ili 327 milijuna KM u odnosu na kraj 2023. godine.
Pojašnjavajući dodatno promjene vezane za kretanja kamatnih stopa, iz Agencije ističu da su, kada je u pitanju Federacija, njihovim mjerama ublaženi ili u potpunosti izbjegnuti prijenosi značajnog rasta razine kamatnih stopa iz EU-a.
Uvažavajući mjere koje su i dalje u primjeni, rast kamatne stope se bilježio samo na dijelu kreditnog portfelja koji je ranije ugovoren i vezan za neku od referentnih kamatnih stopa iz EU i u velikoj većini slučajeva, ne više od 2%.
“U nastavku godine, kretanja i trendovi iz EU-a mogu biti vidljivi na našem tržištu i samo na kreditima kod kojih je u proteklim godinama zabilježena promjena ili rast, tek kada referentne stope i stope koje nameće ESB padnu na razinu od 2% ili niže, što je zapravo i ciljana razina koja osigurava odgovarajuće uvjete za gospodarski rast i održavanje inflacije u prihvatljivim okvirima“, navode dalje iz Agencije.
U ovom trenutku, treba se nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u gospodarstvima za koja smo vezani, ističu i napominju da bi ublažavanje politika ESB-a trebalo potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi.
Naknade na bankarske usluge
U kontekstu naknada na bankarske usluge koje banke naplaćuju klijentima pravnim i fizičkim osobama, u periodu 2022.–2024. godine evidentne su promjene istih kod banaka koje posluju na teritoriju Federacije BiH.
Agencija ima zakonska ovlaštenja prikupljati i objavljivati usporedne prikaze naknada koje se naplaćuju pravnim osobama. Kada su u pitanju fizičke osobe, u strukturi usluga i naknada, banke u 2024. godini imaju u ponudi i usluge koje su cjenovno usklađene i s potrebama financijske inkluzije. S tim u vezi, Agencija je donijela Odluku o mjerama za jačanje financijske inkluzije i održivog poslovanja banke (“Službene novine Federacije BiH”, broj 85/23) s primjenom od 31.03.2024. godine.
“U nastavku 2025. godine, izvjesna su daljnja prilagođavanja zakonskog okvira čime bi se Agenciji dala dodatna ovlaštenja na jačanju transparentnosti ponude osnovnih bankarskih usluga s učincima i na cjenovnu prihvatljivost. Uz zadržavanje i jačanje dinamičnog tržišta i konkurencije, osnovne bankarske usluge i usluge koje naročito uključuju digitalne modele poslovanja mogle bi biti pristupačnije za većinu korisnika”, zaključuju iz Agencije za bankarstvo BiH.
Preuzeto sa n1info.ba
